Goldman Sachs je proveo istraživanje kako će umjetna intrligencija utjecati na tržište rada Europi. Prema preliminarnim rezultatima umjetna inteligencija bi u Europi mogla zamijeniti četvrtinu radnih mjesta. Tek će vrijeme pokazati koliki će biti dugoročan utjecaj AI-a na tržište rada, a trenutačna predviđanja ne nude prevelik optimizam.
Umjetna inteligencija preuzima dio poslova
Na temelju svega što smo tijekom posljednjih nekoliko mjeseci vidjeli s umjetnom inteligencijom nije teško zaključiti kako će tijekom sljedećih godina zbog AI-a mnogi izgubiti svoje poslove. Jasno je kako bi neka zanimanja mogla u potpunosti nestati. Računala će u njima zamijeniti većinu ljudi, a jedino je pitanje o kolikom broju otkaza je riječ.
Tako nešto je teško izračunati i na otkaze će utjecati tempo rasta i razvoja AI-a. Stručnjaci iz investicijske banke Goldman Sachs dali su svoja predviđanja koja ne nude optimizam. U njemu ima i pozitivnih vijesti. U njihovom izvješću naglašava se kako generativna umjetna inteligencija predstavlja “veliki napredak”. Već je sada sposobna stvarati sadržaj koji se ne može razlikovati od ljudskog rada. Zahvaljujući AI-u, iz ove banke očekuju kako će ukupna godišnja vrijednost roba i usluga na godišnjoj razini globalno rasti za 7 posto, piše Zimo.
Umjetna inteligencija preuzima 300 milijuna poslova
Prema izvješću Goldman Sachs-a, umjetna inteligencija bi mogla zamijeniti čak 300 milijuna poslova. U izvješću su posebno spomenuti SAD i Europa. Navodi se da bi u ove dvije regije mogla zamijeniti čak četvrtinu radnih mjesta. No dobra vijest je da bi se zahvaljujući AI-u mogli otvoriti novi poslovi i umjetna inteligencija utjecat će na veliki rast produktivnosti.
Njen utjecaj osjetit će se u brojnim sektorima. Najugroženija su administrativna i pravna zanimanja koja bi mogla biti automatizirana u 46, odnosno 44 posto slučajeva. Umjetna inteligencija ipak neće previše utjecati na poslove poput građevine, održavanja i drugih u kojima je na prvom mjestu fizički ljudski rad.
Kako je za BBC rekao Carl Benedikt Frey s Oxforda, jedina stvar za koju možemo biti sigurni jest da ne znamo koliko će poslova zamijeniti generativni AI. Npr. zahvaljujući njoj i ljudi s prosječnim vještinama moći će objavljivati članke i eseje. Tako će se recimo povećati konkurentnost na novinarskom tržištu. Zbog toga, za očekivati je da će velika potražnja utjecati na smanjenje plaća, osim u slučaju da ne dođe do velike potražnje za tim poslovima.
To je usporedio s platformama poput Ubera. Prije GPS-a, poznavanje ulica Londona bilo je od krucijalne važnosti za taksiste, no uz navigaciju danas to nije toliko važna vještina. Zbog velike ponude na tom tržištu, smanjeni su prihodi iskusnih vozača taksija za oko 10 posto, objasnio je Frey. Slično bi se sad moglo dogoditi i s brojnim drugim poslovima, uključujući i one kreativne.
Ipak, kako navodi Torsten Bell iz think tanka Resolution Foundation, nije poznato kojom će se brzinom umjetna inteligencija razvijati niti koliko će je kompanije integrirati u svoj posao tako da sva predviđanja treba uzeti s određenom dozom opreza.
