Skupina sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta G7 postavila je nove ciljeve za kapacitete solarne energije i priobalnih vjetroelektrana. Obvezala se ubrzati razvoj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i prestanak korištenja fosilnih goriva. Skupina nije podržala rok za prestanak korištenja ugljena do 2030. Za ovaj rok su se zalagale Kanada i neke druge članice, a ostavila je i mogućnost za daljnja ulaganja u plin. Zaključeno je da bi taj sektor mogao pomoći u potencijalnoj energetskoj krizi.
Ministri zemalja članica G7 završili su svoj dvodnevni sastanak o klimatskoj, energetskoj i okolišnoj politici u sjevernom japanskom gradu Sapporou u nedjelju. Obnovljivi izvori energije i energetska sigurnost su postali jedno od prioritetnih pitanja nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Prvotno su ljudi smatrali da su rješavanje klimatskih pitanja i rješavanje energetske sigurnosti potencijalno u sukobu. No, rasprave koje smo održali i koje se očituju u priopćenju, pokazuju da ona zapravo idu ruku pod ruku.
Jonathan Wilkinson, kanadski ministar prirodnih sirovina.
Drastično povećanje kapaciteta iz obnovljivih izvora
Članice su se u svom priopćenju obvezale kolektivno povećati kapacitete za priobalne vjetroelektrane za 150 gigavata do 2030. Kapacitet za solarnu energiju na više od jednog teravata. Drastično ćemo povećati električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih energija, rekle su članice. Složile su se ubrzati “prestanak korištenja fosilnih goriva s nesmanjenim emisijama”. Misleći pritom na izgaranje fosilnih goriva bez primjene tehnologije za hvatanje emisije ugljičnog dioksida, kako bi se postigla klimatska neutralnost u energetskim sustavima najkasnije do 2050., navodi HRT
Ugljična neutralnost se definira kao ravnoteža između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ponore ugljika. Pri tome su ponori sustavi koji apsorbiraju više ugljika nego što ga emitiraju. Prirodni ponori ugljika su šume, oceani i tlo. Zemlje su se složile učiniti prioritetom “konkretne i pravovremene korake” prema ubrzavanju prestanka “domaće proizvodnje električne energije iz ugljena s nesmanjenim emisijama”. Prošlogodišnji ciljevi su bili da se do 2035. postigne barem “pretežito” dekarboniziran energetski sektor.
Kanada smatra da bi proizvodnja električne energije trebala prestati do 2030. Uz nju su se Velika Britanija i neke druge članice skupine G7 na to i obvezale, rekao je Wilkinson za Reuters. Drugi još uvijek nastoje osmisliti načine da to uspiju unutar njihovog vremenskog okvira. Razgovor je bio dobar i svi su se obvezali nešto učiniti. Za neke koji su više ovisni o ugljenu od drugih pokušavamo pronaći tehničke načine kako da to postignu, kazao je.
Japan, zemlja domaćin sastanka, čije zadovoljenje energetskih potreba ovisi o uvozu, želi zadržati ukapljeni prirodni plin (LNG) kao tranzicijsko gorivo za najmanje 10-15 godina.
