Proračuni država za znanja i tehnološki razvoj uglavnom su bila nedovoljna i u mnogim slučajevima simbolična. Ove djelatnosti u većini slučajeva nisu prioritet prilikom kreiranja budžeta. Ovakva je praksa u većini država u svijetu. Izgleda, da se situacija mijenja u posljednjih par godina.
Europska komisija je usvojila krajem prošle godine glavni program rada na ovom polju pod nazivom „Horizon Europe 2023-24“. Za ovu namjenu je izdvojila sredstva u iznosu 13,5 milijardi eura. Sredstva će biti na raspolaganju istraživačima i inovatorima u Europi, piše Biznis.rs. Oni koji su aplicirali dobili su dio novca za razne projekte i inovativna rješenja za ekološke, energetske, digitalne i geopolitičke izazove. Kako navodi Europa.eu, ovo financiranje je dio šireg programa EU. Očekuje se da će doprinjeti održivom razvoju, da omogući postizanje klimatskih ciljeva, poveća energetsku otpornost i razvoj digitalnih tehnologija.
Prorračuni za digitalnu transformaciju
Više od 42 posto budžeta – 5,67 milijardi eura, namenjeno je postizanju ključnih klimatskih ciljeva. Žele se pronaći inovativna rješenja za smanjenje emisije staklenih plinova i prilagođavanju klimatskim promjenama. Od ukupne sume 1,67 milijardi eura trebalo bi da doprinese podršci biodiverzitetu. Proračuni od preko 4,5 milijarde eura je namijenjeno za potporu digitalne tranzicije EU, u koju je uključen razvoj osnovnih digitalnih tehnologija i podsticanje njihove integracije u živote ljudi.
Nauka i tehnologija su od izuzetne važnosti za bolji kvalitet života, te je EU planirala skoro 970 milijuna eura kako bi se ubrzala tranzicija čiste energije. Potpora sigurnoj i otpornoj Europi istaknuta je REPowerEU planom kojim se povećava energetska neovisnost Europe od nepouzdanih dobavljača i nestabilnih fosilnih goriva.
Koliko države ulažu u istraživanja?
Prema podacima Eurostata, udio BDP-a koji se izdvaja za istraživanje i nauku iznosio je na nivou EU od 2,12 posto (2015. godine) do 2,32 posto (2020). Ukupna izdvajanja za istraživanje i razvoj iz vladinih budžeta širom Europske unije tijekom 2021. godine iznosila su 109,25 milijardi eura. Ovo je 0,8 posto BDP-a, pokazuju podaci Zavoda za statistiku EU. Ovo predstavlja povećanje od šest posto u usporedbi s 2020. godinom (102,79 milijardi eura). Ostvaren je rast od 35 posto u usporeedbi sa 2011. kada je izdvojeno 81,14 milijardi eura, navodi Biznis.rs.
Izdvajanja iz državnih budžeta za istraživanje i razvoj na nivou EU iznosila su u 2021. godini 244 eura po osobi. Ovo je povećanje od 33 posto u usporedbi sa 2011. godinom (184 eura po osobi). Luksemburg je zemlja koja je najviše uložila u ovu oblast (689 eura po osobi). Iza je Danska (530 eura) i Njemačka (471 euro).
Tko najmanje ulaže u razvoj
S druge strane, zemlje EU čiji su proračuni za istraživanje i razvoj najmanji bile su Rumunjska (19 eura po osobi), Bugarska (24 eura), Latvija (45 eura) i Mađarska (60 eura). Tijekom posljednjeg desetljeća najveći postotak povećanja budžetskih izdvajanja za istraživanje i razvoj evidentiran je u Latviji (sa 14 eura po osobi u 2011. godini na 45 eura u 2021.). Sljedeća je Grčkoj (sa 58 na 152 eura). Mađari su također značajno povećali ulaganja (sa 30 na 60 eura), pokazuju podaci Eurostata.
Situacija izvan Europe
Što se tiče istraživanja na svjetskom nivou u periodu od 2015. do 2020. godine, Južna Koreja je za nauku izdvajala 3,98 posto BDP-a u 2015. godini i čak 4,96 posto u 2019. godini. Iza nje je Japan sa 3,24 posto u 2015. i 3,2 posto četiri godine kasnije. Kina, bez Hong Konga, ulaže 2,23 posto BDP-a. Sjedinjene Američke Države su ulagale 3,08 posto u 2019. godini.
Prema navodima stručnjaka, pandemija korona virusa uticala je na manje iznose i izdvajanja za nauku. Rat u Ukrajini također države tjera da više ulažu u neke druge sektore. Međutim, svjesni su da bez tehnološkog napretka nema progresa i održivosti. Snažne ekonomije daju šansu inovatorima i istraživačima.
Nauka u službi umjetne inteligencije
Posljednjih godina sve je brži razvoj robotike. Svakako je tu i umjetna inteligencija oko koje se vrti cijeli svijet. U ovim područjima su nauka i istraživanja od krucijalnog značaja.
Prema GlobalData TMT prognozama, umjetna inteligencija (AI) u 2023. godini će imati budžet od 93 milijarde dolara. Potrošnja u ovom području će biti veća za 12 posto u odnosu na 2022, prenosi Monitor Investments. AI je dugo očekivana tehnologija u nastanku i ona je u bliskoj vezi sa robotikom i internetom generalno.
Industrija robotike je procijenjena na 45,3 milijarde dolara u 2020. Očekuje se da će porasti na 568 milijardi dolara do 2030. godine. Tržište uslužnih robota će generirati 55,2 milijarde dolara prihoda 2023. godine, prema prognozama GlobalData. Globalno tržište interneta u oblaku vrijedit će 734 milijarde dolara do kraja 2023. godine. Ovo predstavlja rast od 15 posto u odnosu na 2022. godinu. Industrija Cyber Sigurnosti je u 2020. godini vrijedila 125,5 milijardi dolara. Do 2025. predviđa se da će dostići 198 milijardi dolara. Metaverzum će vrijediti 376 milijardi dolara do 2025. godine, pokazuju predviđanja GlobalData.
