Suvremeni sinonim za genija je Albert Einstein (1879-1955). Einstein je prototip znanstvenika, inovatora čije ime zna svaki stanovnik ove planete. Njegov rad potvrđen je dodjelom Nobelove nagrade 1921. godine. U povijest je ušao kao znanstvenik koji je formulirao teoriju relativnosti i time zapravo postavio temelje ‘nove fizike’.
Einstein je miljenik medija
Einstein je imao sve ono što je potrebno da bude zvijezda. A bio je velika zvijezda svog vremena, na početku 20. stoljeća. Novinari su znali da publika čezne za svježom međunarodnom slavnom osobom i bili su oduševljeni što fizičar Einstein, novopečeni genij, nije dosadan i suzdržan akademik. Baš suprotno. Bio je šarmantni 40-godišnjak koji je prešao put od ‘dotjeranog muškarca do markantne osobe, neposlušne frizure, svjetlucavih očiju’, kako je opisao njegov biograf Walter Isaacson. Bio je spreman prenijeti mudrost u kratkim frazama i citatima.
Znanstvenik, je često bio neshvatljiv “običnom” svijetu. Dao je odgovore na mnoga svakodnevna pitanja koja su bila složena poput “odgovora kozmosa na gravitaciju”, zapisali su Einsteinovi biografi. Kamere su ga i privlačile i odbijale, volio je publicitet i volio se žaliti na njega. Za razliku od svojih kolega znanstvenika, Einstein je postao medijski miljenik i simbol jer je izgledao baš prikladno za tu ulogu. Igrao je takvu ulogu jer je mogao i htio igrati.
“Znanstvenici koji postaju simboli moraju biti ne samo geniji nego i zabavljači koji nastupaju pred mnoštvom i uživaju javno priznanje”, napisao je fizičar Freeman Dyson. Einstein je bio zabavljač. Rado je davao intervjue, začinjavao ih sjajnim aforizmima i točno znao od čega se sastoji dobra priča.
A Einsteinova supruga Elsa uživala je u publicitetu i pažnji, statusu i poštovanju koji su dolazili sa slavom. I naplatila je suprugovo fotografiranje, a novac je donirala dobrotvornim udrugama koje su hranile gladnu djecu u Beču.
Zvijezda znanstvenika
Einsteinov prijatelj Paul Ehrenfest smatrao je da je pozornost medija prilično smiješna i našalio se:
“Zapanjene novinske patke lepršaju uokolo i kvocaju, kvocaju.”
A za Einsteinovu sestru Mayu, koja je odrasla u vrijeme kada ljudi nisu voljeli publicitet, pozornost je bila zapanjujuća. I pretpostavila je da je njezin brat smatra krajnje neukusnom. Uslijedio je njezin komentar na činjenicu da je lice njenog brata otisnuto na svim naslovnicama diljem svijeta:
“Pretpostavljam da vam je vrlo neugodna činjenica da se o vama toliko piše.”
No, prema Einsteinovim biografima, averzija zvijezde znanstvenika prema publicitetu postojala je malo više u teoriji nego u stvarnosti. Mogao je izbjeći sve intervjue, objave, fotografiranja, javne nastupe. Oni koji baš ne vole pažnju, ne pojavljuju se, baš kao što će na kraju Einsteinovi uraditi. Pojaviti se na crvenom tepihu s Charliejem Chaplinom, na premijeri jednog od njegovih filmova.
“Bilo je nešto u Einsteinu što je oduševilo fotografe i mase ljudi.” Bio je pomalo egzibicionist i razmetljiv poput javnog zabavljača. Da nema tog elementa, ne bi bilo ni fotografa“, rekao je esejist C.P. Snijeg nakon susreta s velikim fizičarem.
Poštar ko vrag
Ali svjedoci tvrde da se Einstein doista žalio na svoju novostečenu slavu i to stalno. Proganjaju ga ‘novinari i drugi ološ’, požalio se Maxu Bourneu, kolegi i prijatelju.
“Toliko je užasno da jedva mogu disati, a kamoli raditi bilo kakav smislen posao”, uvjeravao je Borna. A drugom prijatelju slikovitije je opisao svoje osjećaje i opasnosti publiciteta:
“Nakon poplave novinskih članaka, toliko sam zatrpan pitanjima, pozivima i zahtjevima da sanjam kako gorim u paklu gdje je poštar vrag koji vječno urla na mene, gađa mi glavu svežnjevima novih pisama jer nisam odgovorio na stara!”
Danas se obožavanje poslovnih idola ili zvijezda show businessa smatra vrlo primjerenim, čak poželjnim i podrazumijeva se. Digitalna komunikacija stavila je točku na slavu imena iz bilo kojeg područja koja su postigla zadovoljavajuću razinu uspjeha, što god to značilo. To uglavnom znači konto na računu, neku od liderskih pozicija i moć iza svega toga.
Danas su mediji zasićeni slavnim osobama i teško se vratiti stoljeće unatrag. Teško je, prema riječima Einsteinova biografa Isaacsona, razumjeti ‘mjeru u kojoj su prije 100 godina pristojni ljudi izbjegavali publicitet i s prijezirom govorili o onima koji su ga imali’. Osobito u područjima znanosti, fokus na osobnost činio se neprikladnim.
Einstein zaglupljuje
U mojim dojmovima iz SAD-a Einstein se osvrnuo na slavu i veličanje kulta ličnosti. Prijatelju Cangeru je priznao da je slava pridonijela njegovom zaglupljivanju, što je smatrao sasvim uobičajenom pojavom. No, razvio je i teoriju da je njegova slava, unatoč svim lošim stranama, znak da društvo ljude poput njega stavlja na vrh prioriteta.
“Kult pojedinih ličnosti uvijek je, po mom mišljenju, neopravdan… Čini mi se nepravednim, čak i neukusnim, izdvojiti nekoliko osoba za bezgranično štovanje, pripisivati im nadljudske moći uma i karaktera”.
To je bila moja sudbina, a kontrast između popularne ocjene mojih postignuća i stvarnosti jednostavno je groteskan. Ovo izvanredno stanje stvari bilo bi nepodnošljivo da nije jedne velike utješne misli:
” dobrodošao” simptom je u doba koje se naziva materijalističkim, kada ljudi čije težnje nastanjuju samo intelektualnu i moralnu sferu postaju heroji”, napisao je Einstein, nobelovac, velika medijska zvijezda svog vremena.
