Globalni neuspjeh u obuzdavanju emisija štetnih plinova povećat će tijekom sljedećeg desetljeća troškove servisiranja duga za 59 država. Ovo je pokazala studija koja je istraživala ekonomski utjecaj klimatskih promjena na kreditni rejting.
Među analiziranim državama su Kina, Indija, Sjedinjene Američke Države i Kanada koje bi mogle očekivati povećane troškove kredita. Kreditna sposobnost bi trebala pasti za dva stupnja. Ovo pogoršanje je u skladu s sustavom ocjenjivanja “prilagođenog klimi”, pokazalo je istraživanje objavljeno u magazinu Management Science.
Naši rezultati potvrđuju tvrdnje da će odgoda zelenih ulaganja povećati troškove zaduživanja, a to će se pretvoriti u veće troškove duga.
Patrycja Klusa, istraživačica s sveučilišta East Anglia iz Ujedinjenih Arapskih Emirata
Rastući troškovi duga bili bi samo jedan dodatni aspekt ukupne ekonomske štete koju već uzrokuju klimatske promjene. Osiguravatelj Allianz procjenjuje da će toplinski valovi već u ovoj godini globalnu proizvodnju smanjiti za 0,6 posto.
Nepoštivanje Pariškog sporazuma
Rejting agencije priznaju ranjivost ekonomija na klimatske promjene. Ipak, do sada su bile oprezne u kvantificiranju tih rizika u svojim ocjenama. Studija UEA/Cambridge primijenila je modele umjetne inteligencije na postojećim ocjenama S&P Globala. Nakon toga ih kombinira s klimatskim ekonomskim modelima i S&P-ovim vlastitim procjenama rizika od prirodnih katastrofa kako bi se stvorile nove ocjene za različite klimatske scenarije., piše Aljazeera.
Smanjenje rejtinga za 59 država proizašlo je iz “RCP 8.5” scenarija prema kojem emisije stalno rastu. Usporedno, 48 država doživjelo je sniženje rejtinga između siječnja 2020. i veljače 2021. tijekom previranja zbog pandemije COVID-19.
Ako se planeta uspije pridržavati ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma, s temperaturama koje se održavaju ispod rasta od dva stupnja, kreditni rejtinzi prema simulaciji ne bi imali nikakav kratkoročni učinak, već samo ograničene dugoročne učinke.
S druge strane, najgori scenarij visokih emisija do kraja stoljeća rezultirao bi višim globalnim troškovima servisiranja duga. Troškovi bi se popeli na stotine milijardi dolara, pokazao je model.
Očekuje se veća transparentnost
Rezultati istraživanja dolaze u vrijeme dok regulatori širom svijeta nastoje bolje razumjeti kolike se štete za ekonomije i globalni financijski sustav mogu očekivati od klimatskih promjena. Prošlogodišnji dokument Europske centralne banke tražio je veću transparentnost o tome kako će ti rizici biti ugrađeni u kreditne ocjene.
S&P je objavio da načela zaštite okoliša korištena u njegovim kreditnim ocjenama uključuju upućivanje na rizik ekonomske štete od klimatskih promjena i troškove povezane s njihovim ublažavanjem. Odbio je komentirati studiju UEA/Cambridge, navode agencije.
Fitch Ratings je pak istakao da njegov sustav “ESG Relevance Scores” uključuje faktore poput izloženosti utjecajima na okoliš kao jednu od komponenti u svojim procjenama.
