Petak, 22 studenoga, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Narodna banka Srbije utrostručila zlatne rezerve

Narodna banka Srbije nastavlja intenzivno povećavati svoje zlatne rezerve. Nedavna kupovina još pet tona zlata, vrijedna 350 milijuna eura, podigla je ukupnu količinu kojom naša zemlja raspolaže na rekordnih – 46,5 tona. Tako su od 2012. zlatne rezerve utrostručene, a Srbija je po tome uvjerljivo na prvom mjestu u regiji.

Zlatne rezerve kao zaštita od inflacije

Analitičari smatraju da je to znak građanima da barem dijelom svoje ušteđevine prebace u zlato. Najbolji način je, kažu, zaštititi vrijednost štednje od inflacije.

U 12 godina vrijednost zlata u našim trezorima porasla je pet i pol puta, sa 0,6 milijardi na 3,3 milijarde eura. Prema podacima Narodne banke Srbije, vrijednost zlatnih rezervi u trezorima NBS čini 11,9 posto naših ukupnih deviznih rezervi.

“Zlato, kao klasa imovine u deviznim rezervama, kroz povijest ima ulogu sigurne imovine. Za uloga posebno dolazi do izražaja u razdobljima krize. Sa stanovišta centralne banke kao institucionalnog ulagača, zlato je i jamstvo povjerenja u centralnu banku. Najčešće služi kao dugoročna zaštita od inflacije” – kažu u Narodnoj banci Srbije, prenosi Tanjug.

Prema Georgiju Hristovu, direktoru kompanije “Taveks gold & silver”, koristi za privatne ulagače od kupnje investicijskog zlata jednake su kao i za nacionalne banke diljem svijeta. Zlato se pokazalo kao učinkovit štit protiv inflacije i sigurna imovina u kriznim vremenima.

Ako se nacionalne banke štite od inflacije kupnjom tone zlata, isti je učinak ako se osiguraju s, recimo, 10 grama zlata. Investicijsko zlato pokazalo se u proteklih 50 godina kao najsigurnija imovina u odnosu na druga ulaganja poput nekretnina, kriptovaluta, dionica…

Cijena zlata u proteklih 50 godina skočila je za 5800 posto. Ovo znači da je 1.000 dolara uloženih u zlata 1971., danas je vrijedio 58.000 dolara. Inflacija je fenomen od kojeg nijedna valuta ne može pobjeći. Zbog toga se središnje banke diljem svijeta osiguravaju kupnjom zlata, kao i privatni investitori. – objašnjava Hristov.

Teži uticaj kamatnih politika

Kako objašnjavaju u Narodnoj banci Srbije, na ovaj plemeniti metal teže mogu utjecati kamatne politike različitih monetarnih vlasti, jer kao klasa aktive u strukturi deviznih rezervi, zlato smanjuje rizik kamatnih stopa i doprinosi očuvanju vrijednost ulaganja.

“Niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima imovine u kojoj se drže devizne rezerve, a posebno s rezervnim valutama poput američkog dolara, čini ovaj plemeniti metal korisnom imovinom u svrhu dodatne diversifikacije. Svakako pridonosi otpornosti financijskog sustava na šokove iz međunarodnog okruženja – pojašnjavaju u NBS-u.

U posljednje dvije godine u svijetu vlada “zlatna groznica” centralnih banaka koje su kupile više od 2000 tona zlata. Te se kupnje uglavnom odvijaju na istoku, a prednjače Kina i Turska. U Europi najviše kupuju zemlje srednje i istočne Europe poput Poljske, Mađarske, Srbije i Češke.

Hristov kaže da Srbija ima daleko najveće rezerve zlata na zapadnom Balkanu i čak dvostruko više od svih ostalih zemalja zajedno. Čak petnaest puta više zlata od Slovenije drži Srbija.
“Približili smo se Finskoj koja u svojim rezervama drži 49 tona zlata. Osim toga, ispred nas su mnoge druge europske države poput Slovačke (32t), Češke (30t), Cipra (14t), Irske (12t) i mnogih drugih – kaže Hristov.
Narodna banka Srbije dodaje da je prema srpanjskom izvještaju Svjetskog savjeta za zlato Srbija na 54. mjestu u svijetu po količini zlata u deviznim rezervama i na 44. mjestu po udjelu zlata u devizne rezerve.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno