Ubrzanje i olakšavanje birokratskih procedura prilikom izdavanja i preuzimanja dokumenata potrebnih za svakodnevne aktivnosti, ali i pokretanje biznisa ključ je digitalizacije koja je postavljana prilično visoko u popisu strateških ciljeva u BiH. Na primjeru nekoliko lokalnih zajednica u zemlji vidljivo je kako aktivno sudjeluju i struka i nevladin sektor.
Više o projektu
Ovih dana dolazi zanimljiva priča iz Travnika, općine koja je, uz Ljubuški, digital tax free grad u zemlji. Travnik sada namjerava provesti još jednu platformu putem koje će omogućiti da njegovi žitelji, neovisno o tomu žive li u Travniku ili inozemstvu, putem aplikacije naruče dokumente te ih dobiju na svoju kućnu adresu.
Makroekonomski analitičar, dekan i predavač na Sarajevo School of Science and Technology dr. Faruk Hadžić podsjetio je da su, kada je prije nekoliko godina bio pokrenut IT Reboot sajam u Travniku, mnogi bili skeptični vezano uz njegovu svrhu.
„Međutim, ne samo da je općina Travnik uspjela napraviti u samo nekoliko godina regionalno prepoznatljivi godišnji događaj već se uspjela pozicionirati kao lider digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini“ – naglasio je Hadžić. Podsjetio je kako je tijekom prošlogodišnjeg sajma uspješno puštena u rad “Digital Tax Free City”. Platforma je to putem koje je moguće podnijeti zahtjev i registrirati obrt za samo 1 dan, u slučaju uredne dokumentacije, online putem, piše Večernji.
Nakon Općine Travnik, Grad Ljubuški postao je druga DTC sredina u BiH, gdje je uspješno realiziran isti projekt.
„Ove godine Općina Travnik, predvođena načelnikom Kenanom Dautovićem, otišla je korak dalje i predstavila aplikaciju “Travnik – digitalna oaza”, u koju će se fazno dodavati nove funkcionalnosti. Ideja je da se u prvoj fazi, tijekom siječnja/ veljače 2025. godine, putem aplikacije mogu naručiti rodni i vjenčani list te potvrda o državljanstvu za naše građane bez obzira na to gdje žive u BiH ili izvan naše države – i da ih dobiju na kućnu adresu“ – naglasio je Hadžić.
Uz navedeno, korisnici aplikacije će u stvarnom vremenu moći dobivati bitne notifikacije i poruke vezane uz lokalnu razinu, ali i prijaviti putem opcije e-redara problem u svom području, koje će onda nadležne službe brzo rješavati.
Ideja je, objasnio je, da se u sklopu šalter-dvorane Općine postavi i prva AI interaktivna platforma u BiH, gdje će umjetna inteligencija pomagati građanima u dobivanju ključnih informacija iz nadležnosti Općine Travnik.
„Krajnji cilj je da Općina Travnik u iduće četiri godine u potpunosti digitalno transformira svoje usluge i tako postane u pravom smislu “digitalna općina”“ – zaključio je Hadžić.
U razgovoru za Večernji list Hadžić je naglasio kako ove inovacije mogu biti i motiv drugim lokalnim zajednicama u BiH da krenu ovim putem, ali ne samo kada govorimo o tematici digitalne oaze već i u kontekstu ranijeg projekta “Digital Tax Free City”, odnosno platforme koja postoji u Ljubuškom i Travniku, a primjer ovih lokalnih zajednica mogli bi slijediti i drugi gradovi u BiH.
Postoji zanimanje za uvođenje istog rješenja u Čapljini, kao i Kupresu.
„Tako se stimulira brzo i jednostavno otvaranje obrta. Zašto samo obrta? Pa zato što je to izravna nadležnost općina i gradova u BiH, a za poduzeća je ipak malo složenija procedura jer tu imamo nadležnost sudova, gdje još uvijek nemamo zaokružen proces digitalizacije.“ – objasnio je Hadžić.
U prvoj fazi Travnik je spustio broj traženih dokumenata s 13 na 6 ili 7, ovisno o djelatnosti. U Ljubuškom je napravljen i korak dalje. Tamo je broj dokumenata za većinu djelatnosti uspostavljen na razini od 3. A za neke djelatnosti, poput stomatologije, trebat će, smatra Hadžić, pet dokumenata jer postoje određeni specifični dokumenti koji su potrebni za provjeru. Brzo do pokretanja posla Inače, projekt “Digital Tax Free City” kao ključnu komponentu ima mogućnost otvaranja obrta u roku od 24 sata, i to online i kroz minimalan broj dokumenata. Što će biti važan poticaj svima onima koji imaju namjeru realizirati svoju poslovnu ideju, otvoriti nova radna mjesta te stvoriti nove perspektive razvoja lokalne zajednice, da odaberu upravo one sredine koje im nude najpovoljnija i najbrža rješenja.
