Aplikacije za zdravlje, modeli za iskorištavanje

Aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa, koje svakodnevno koristi milijune žena diljem svijeta, postale su istovremeno “zlatni rudnik” za oglašivače i ozbiljan sigurnosni rizik za korisnice – upozorava najnovije istraživanje Sveučilišta u Cambridgeu.

Istraživači su otkrili da ovi digitalni alati prikupljaju izuzetno osjetljive informacije: od prehrambenih navika, fizičke aktivnosti i seksualnih preferencija, pa sve do hormonskih razina i korištenja kontracepcije. Posebno su traženi podaci vezani uz trudnoću jer dramatično mijenjaju potrošačko ponašanje, a oglašivačima vrijede i do 200 puta više od uobičajenih demografskih podataka, piše Bug.

“Izvještaj naglašava kako bi podaci o menstruaciji i reproduktivnom zdravlju trebali biti pod zaštitom javnog interesa, a ne u rukama privatnih korporacija koje ih koriste za profit“, stoji u zaključku istraživanja.

Osnaživanje ili nadzor?

Iako se aplikacije promoviraju kao alati koji osnažuju žene i pomažu im u boljem razumijevanju vlastitog tijela, poslovni modeli mnogih od njih temelje se upravo na prodaji podataka trećim stranama.

To otvara vrata brojnim rizicima:
– diskriminaciji kod zapošljavanja i osiguravateljskih polica,
– nadzoru na radnom mjestu,
– ciljanim oglasima u ranjivim životnim razdobljima,
– pa čak i digitalnom uhođenju (cyberstalkingu).

Industrija koja raaste

Tri najpopularnije aplikacije u ovoj kategoriji samo su 2024. godine preuzete više od 250 milijuna puta, dok se očekuje da će vrijednost femtech tržišta do 2027. dosegnuti 60 milijardi dolara.

Zabrinutost znanstvenika posebno se odnosi na nedostatak transparentnosti i jasnih mogućnosti davanja informirane privole korisnica. Podaci se često dijele bez njihovog znanja i bez mogućnosti kontrole nad time tko ih koristi i zašto.

Poziv na regulaciju i javne alternative

Autori izvještaja pozivaju na strožu regulaciju tržišta, uključujući:
– jasnije uvjete korištenja,
– transparentne politike prikupljanja podataka,
– ograničenja u prodaji podataka trećim stranama,
– te razvoj sigurnih alternativa pod okriljem javnih zdravstvenih institucija.

“Cilj ne smije biti samo tehnološki napredak, već i zaštita dostojanstva, autonomije i privatnosti žena”, zaključuju autori.