Prije manje od tjedan dana gotovo 90 posto ekonomista očekivalo je da će Bank of England zadržati kamatnu stopu na 3,75 posto do kraja godine. Danas tržište gotovo potpuno računa na povećanje do studenoga.
Goldman Sachs u ponedjeljak je promijenio prognozu i sada očekuje povećanje od 25 baznih bodova u studenome. Trgovci istodobno u cijene ugrađuju oko 47 baznih bodova povećanja do kraja 2026., dok se vjerojatnost povećanja već na sastanku 17. rujna procjenjuje na oko 30 posto.
Promjena britanske računice dolazi u trenutku kada velike banke mijenjaju prognoze i za američke kamate. Nakon mjeseci očekivanja nižih stopa, rast cijena energije i otpornija inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ponovno pomiču očekivanja prema zaoštravanju monetarne politike.
Britansko gospodarstvo u srpnju je poraslo 0,4 posto, iako se očekivala stagnacija, dok je Brent ponovno prešao 100 dolara. Inflacijski pritisci već su suzili prostor središnjim bankama za niže kamate, ali Bank of England ima još jedan problem.
Istodobno mora odlučiti koliko brzo nastaviti smanjivati gotovo 500 milijardi funti državnih obveznica koje još drži u bilanci.
Bank of England može podići kamate i usporiti QT
Tijekom godina kvantitativnog popuštanjaKvantitativno popuštanje (eng. Quantitative Easing), često... BoE je izgradio portfelj vrijedan 895 milijardi funti. Do kraja aktualnog QTKvantitativno pooštravanje (QT) odnosi se na monetarne poli... ciklusa u rujnu trebao bi pasti na približno 488 milijardi.
Za razdoblje od listopada 2025. do rujna 2026. Banka je odredila smanjenje portfelja za 70 milijardi funti, kombinacijom dospijeća postojećih obveznica i aktivnih prodaja.
Za sljedećih 12 mjeseci tržište očekuje sporiji tempo od oko 50 milijardi funti.
Na prvi pogled to izgleda neobično. Ako Bank of England ponovno brine zbog inflacije, zašto bi istodobno usporavao jedan od oblika monetarnog stezanja?
Odgovor je na tržištu britanskog državnog duga.
Desetogodišnji britanski prinos 10. rujna dosegnuo je 5,378 posto, najviše od razdoblja prije globalne financijske krize. Tridesetogodišnji se popeo na 5,948 posto, razinu posljednji put viđenu 1998.
Britanija je dva dana ranije prodala 4,25 milijardi funti 30-godišnjeg duga uz prinos od 5,8168 posto, najviši na takvoj aukciji otkako britanski Debt Management Office postoji od 1998.
Potražnje nije nedostajalo.
Problem zato nije može li Britanija pronaći kupce za svoj dug, nego koliko ih mora platiti da ga preuzmu.
Kada BoE u takvom trenutku dodatno prodaje obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... iz vlastitog portfelja, povećava ponudu gilta koju tržište mora apsorbirati upravo kada investitori već traže gotovo šest posto za dugoročni britanski dug.
Najduže obveznice već su maknute iz posljednjeg dijela programa
BoE je dio prilagodbe već napravio.
Od srpnja do rujna nije zakazao nijednu aukciju obveznica s rokom duljim od 20 godina. U posljednjem dijelu aktualnog programa prodaju se samo kratki i srednjoročni gilti.
Posljednja planirana aukcija aktualnog ciklusa održava se 14. rujna, u vrijednosti 725 milijuna funti kratkoročnih državnih obveznica.
Reuters navodi da se na tržištu sada razmatra i mogućnost da BoE u novom QT ciklusu potpuno prestane aktivno prodavati najduže gilte.
Takav potez ne bi značio povratak kvantitativnom popuštanju. Portfelj bi se i dalje smanjivao kada postojeće obveznice dospiju. Razlika je u tome što Banka više ne bi povećavala ponudu dugoročnog duga aktivnim prodajama.
Zašto britanski QT nije isti kao Fedov ili ECB-ov
Britanski slučaj razlikuje se od monetarne politike drugih velikih središnjih banaka upravo zbog aktivnih prodaja.
Fed je svoj QT završio krajem 2025. ECB portfelje iz APP-a i PEPP-a sada smanjuje prvenstveno tako da više ne reinvestira obveznice koje dospijevaju.
Bank of England i dalje radi dodatni korak: postojeće gilte aktivno vraća na tržište putem aukcija.
Od veljače 2022. prestao je reinvestirati novac od dospjelih obveznica, a od studenoga iste godine počeo ih je i prodavati.
U prvom tromjesečju ove godine dospijeća su smanjila portfelj za 19,8 milijardi funti, dok su aktivne prodaje uklonile dodatnih 5,5 milijardi. U drugom tromjesečju prodano je još 6,1 milijardu funti gilta.
Na kraju lipnja u portfelju je ostalo 521,8 milijardi funti.
BoE procjenjuje da je QT od 2022. povećao terminsku premiju britanskih državnih obveznica za približno 20 do 30 baznih bodova. U trenutku kada su dugoročni prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... već blizu višedesetljetnih vrhova, svaki dodatni pritisak postaje važniji.
Gubici postoje, ali nisu glavni razlog za sporiji QT
Aktivne prodaje imaju i fiskalnu cijenu.
BoE je velik dio obveznica kupovao kada su kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... bile vrlo niske, a cijene obveznica visoke. Danas su prinosi znatno viši, pa prodaja dijela portfelja realizira gubitke koje kroz Asset Purchase Facility u konačnici pokriva britansko Ministarstvo financija.
No to nije dovoljno dobar razlog da se sporiji QT objasni pokušajem izbjegavanja gubitaka.
Sama Banka upozorava da na ukupni životni trošak programa snažnije utječe buduća putanja kamatnih stopa nego brzina kojom se portfelj smanjuje.
Za aktualnu odluku važnije je nešto drugo: koliko dodatnih gilta tržište može preuzeti bez još većeg rasta prinosa.
Odluka u četvrtak ima dva dijela
Većina ekonomista i dalje očekuje da će Bank of England 17. rujna ostaviti Bank Rate na 3,75 posto.
To više ne znači da će kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... na toj razini ostati dugo.
Goldman Sachs sada očekuje povećanje u studenome, dok tržišne cijene sugeriraju gotovo dva povećanja od po 25 baznih bodova do kraja godine.
Istoga dana Bank of England mora odlučiti i koliko brzo želi nastaviti smanjivati bilancu.
Ako u sljedećim mjesecima podigne kamatnu stopu, a istodobno smanji godišnji QT sa 70 na oko 50 milijardi funti, ta dva poteza neće se međusobno poništavati.
Viša kamata pokušala bi spriječiti da se novi energetski šok prelije u trajniju inflaciju. Sporiji QT smanjio bi količinu državnog duga koju tržište mora preuzeti u trenutku kada za dugoročne britanske obveznice već traži gotovo šest posto.
Bank of England ovog tjedna mora odlučiti o dvije cijene: koliko će koštati novac i koliko će tržište tražiti da preuzme obveznice koje BoE više ne želi držati.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
