Financa
Digitalni poslovni portal

- OGLAS -

U 2022. možemo očekivati rast BDP-a, ali i izazove koje nosi inflacija

Prema detaljnoj analizi Centralne Banke Bosne i Hercegovine, u godini koja je na izmaku je došlo do oporavka Bosanskohercegovačkog gospodarstva, nakon recesijske 2020. gdje smo imali pad BDP-a od 4,5%. Međutim da nije sve sjajno i idealno, pobrinula se inflacija, koja nam prijeti, kao i ostatku svijeta. Analiziramo moguće scenarije, te šta te šta možemo očekivati sa gospodarskog stajališta u 2022. godini.

Rast bruto domaćeg proizvoda nakon recesijske 2020.

Analitičari Centralne Banke Bosne i Hercegovine su izračunali da se u 2021. godini očekuje rast ekonomske aktivnosti od 5,8%. Dva su osnovna razloga ovako snažne korekcije projekcije ekonomske aktivnosti u 2021. godini. Kako je pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini uslijed pandemije, prema zvaničnim podacima, bio slabiji od inicijalno procijenjenog (za 1,03 milijarde KM), tako je i rast u 2021. godini, zbog baznog efekta, bio intenzivniji. Bazni efekt uslijed revizije podataka za 2020. godinu je posebno snažan u slučaju investicija. Podaci iz statistike platne bilance CBBiH sugeriraju da se spomenuti porast realnih investicija u 2020. godini odnosi na domaće investicije i investicije sektora vlade. Ostatak od cca 820 milijuna KM za koje je revidiran rast ekonomske aktivnosti u 2021. godini posljedica je nastavka trenda snažnog oporavka u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza roba, tijekom cijele 2021. godine. U najvećoj mjeri, ovaj oporavak je posljedica snažnije nego očekivane strane potražnje tijekom cijele 2021. godine, koja se ogleda i u značajnim korekcijama ekonomske aktivnosti u EU naviše. Konačno, na rast ekonomske aktivnosti u 2021. godini je značajno utjecao i snažniji od očekivanog oporavka prihoda od turizma.

COVID-19 pandemija je imala negativan utjecaj na BDP Bosne i Hercegovine (izvor: https://www.inventiva.co)

Uz ove korekcije projiciranih stopa ekonomske aktivnosti naviše, razina realnog BDP-a BiH iz 2019. godine bi mogla biti premašena već krajem 2021. godine za čak 876 milijuna KM (2,53%). Rast osobne potrošnje u 2021. godini je zasnovan na pozitivnim pokazateljima vezanim za tržište rada, te projiciranom padu broja nezaposlenih osoba, blagom rastu zaposlenosti i prosječne neto plaće, te rastu doznaka iz inozemstva. Prema zvaničnim podacima BHAS (Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine), osobna potrošnja je nastavila snažno rasti i u prvoj polovici 2021. godine. Projekcija rasta osobne potrošnje u 2022. godini je pod značajnim utjecajem baznog efekta te očekivanih trendova vezanih za tržište rada, kreditnu aktivnost i doznake iz inozemstva. I dalje smo prilično konzervativni u pogledu trenda u stopi nezaposlenosti, ali i brzine kojom bi se radna snaga iz BiH mogla zapošljavati u EU u kratkom roku.
Kako se navodi u izvješću CBBiH u 2022. godini očekuje se umjereniji rast realne ekonomske aktivnosti, zbog izostanka baznog efekta. Bitan faktor je i imenovanje Komisije za vrijednosne papire FBiH, čime su stvoreni osnovni preduvjeti za snažniju aktivnost stranih investitora. S rastom ekonomske aktivnosti, u 2022. godini očekujemo ponovno produbljivanje vanjskotrgovinskog deficita. Međutim, očekujemo da će biti sporije u odnosu na pretpandemijsko razdoblje zbog nešto bržeg rasta izvoza, u usporedbi sa rastom uvoza.
Svjetska Banka u svom redovnom ekonomskom izvješću za Bosnu i Hercegovinu planira rast BDP-a u 2022. godini za 3%. Prema spomenutom izvješću glavni izazovi BH političara u čijim je rukama vlast u ovom trenutku jeste uspješnost povećanju udjela cijepljenog odraslog stanovništva, koji trenutno iznosi oko 30%, dok je broj zaraženih opet u porastu. Ako se zdravstvena situacija u narednih nekoliko mjeseci značajnije ne pogorša zbog omicron varijante Covid-19, fokus politike bi se morao prebaciti na rješavanje prioriteta vezanih za pridruživanje EU, pa time i implementaciju Programa socio-ekonomskih reformi, što će zauzvrat omogućiti dinamičniji rast gospodarstva. U tom kontekstu, najavljene investicije u energiju i infrastrukturu bi mogle učvrstiti povećanje ekonomske aktivnosti, podržane daljim rastom privatne potrošnje potpomognute doznakama, snažnijim tržištem rada i domaćim kreditima. Intenziviranje trgovine sa susjedima bi moglo održati više stope rasta izvoza i zajedno s punim oporavkom prihoda od putovanja i doznaka, omogućiti održavanje deficita tekućeg računa u srednjoročnom periodu u rasponu od 0,5 do 2% BDP-a, što je znatno ispod pred-pandemijskog nivoa od preko 3% BDP-a. Niske stope investicija u Bosni i Hercegovini su rezultirale nivoom BDP-a po stanovniku od oko jedne trećine prosjeka EU27, što predstavlja znatno veću razliku nego kod ostalih zemalja zapadnog Balkana, kao što su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. Smanjenje te razlike u prihodu će biti izazovno, obzirom na sveukupnu zdravstvenu situaciju, te, što je još značajnije, politički zastoj kojeg pogoršava sadašnja blokada u Predsjedništvu i Vijeću ministara, kao i obzirom na predstojeće opć izbore, čije se održavanje očekuje u drugoj polovini 2022. Kao posljedica političkog zastoja, zemlja se nije pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kako je bilo prvobitno planirano. Iako se u 2021. očekuje puni oporavak na nivo realnog prihoda iz 2019., kako smo već naveli u analizi ukoliko se političke poteškoće uskoro ne prevaziđu, nije vjerojatno da će ekonomija dostići potencijal koji u 2022. godini. Puna i pravovremena implementacija Programa socio-ekonomskih reformi bi omogućila brže približavanje prosjeku EU27.

Inflacija i izazovi koje ona nosi

Osim temeljito izmijenjenih svakodnevnih životnih navika koje je uzrokovala COVID-19 pandemija, svijet se u zadnjem kvartalu 2021. godine suočio i s značajnim promjenama na globalnoj makroekonomskoj sceni koje će svijet suočiti s inflacijom s kakvom se moderni svijet do sada nije suočio.
Kako bi mogli razmišljati o potencijalnoj prevenciji od ove ekonomske pojave koja se manifestira kroz visok rast cijena hrane, nekretnina, automobila (polovnih i novih), energenata, te nafte i naftnih derivata.
Mjere izazvane pandemijom COVID-19 koje su uključivale (u trenutku pisanja članka je još ograničeno i(li) komplicirano kretanje među državama) značajna ograničenja uzrokovale su nezapamćen rast štednje kod stanovništva, te nagli rast kupovne moći.
Popuštanjem dijela mjera, došlo se iz krajnosti manjkala potražnja u krajnost nadprosječno visoke potražnje u maloprodaji, koja u ovom trenutku nije adekvatno pokrivena ponudom.
U isto vrijeme zbog već spomenutog kompliciranog putovanja, došlo je do prekida transporta roba, te prekida distribucijskih lanaca sirovina i roba, što je značajno utjecalo na manjak ponude na tržištima širom svijeta. Neki od osnovnih primjera su znatno poskupljenje prijevoza roba i sirovina iz Kine, značajan rast cijena sirovina i slično.
Treći razlog koji je doprinio ovakvoj situaciji je monetarna politika razvijenih država koje su kroz razne fiskalne olakšice povećale nivo likvidnih sredstava želeći izbjeći globalnu depresiju. Fiskalne i monetarne olakšice su se odnosile na ukidanje dijela davanja državi, beskamatno financiranje, pa čak se išlo u krajnost davanja bespovratnih sredstava u obliku subvencija.

Rast cijena namjernica koje se konzumiraju u svakodnevnom životu je realnost Bosne i Hercegovine (izvor:https://www.toonpool.com/)


Globalno, iskorištavanje nagomilanih likvidnih sredstava koja su se konvertirala u knzumerizam, narušeni međunarodni lanci distribucije, nedostatak kvalificirane radne snage koja uzrokuje rast primanja radnika, te skuplji energetski resursi su rezultirali povećanjem indeksa cijena – inflacijom.
Šta nas, građane Bosne i Hercegovine očekuje u narednoij godini?
Inflacija sama po sebi predstavlja ozbiljan problem i mnogo razvijenijim ekonomijama, ono što zabrinjava jeste mogućnost konvertovanja inflacije u stagflaciju.
Stagflacija je ekonomsko stanje države u kojem se ekonomija istovremeno nalazi u stanju sporog ekonomskog rasta, visoke nezaposlenosti i rasta cijena.
Sudeći prema trenutnoj ekonomsko političkoj situaciji u našoj državi, skobodno se može reći da vlada rasulo i da nismo spremni na ono što nas očekuje. Ekonomska pitanja nisu u fokusu i ekonomija se ne priprema kako bi se adekvatno odhrvala specifičnom ekonomskom stanju koje će se preliti tijekom 2022. godine. Nažalost naši političari su i dalje fokusirani isključivo na politička previranja i duhove prošlosti, dok stvarne probleme zanemaruju dok nam se, kao i do sada situacija ne pretvori u kataklizmu – kada traže pomoć međunarodnih faktora.

Vlada nije poduzela konkretne mjere kako bismo prevenirali poslijedice inflacije u Bosni i Hercegovini
(izvor: https://www.toonpool.com/=

Bh. ekonomija bez utjecaja inflacije se nalazi na teškim mukama sa poprilično niskim rastom i velikom stopom nezaposlenosti. Vijesti su svakodnevno pune protesta radnika koji traže već zarađene prihode, koje državni aparat zbog lošeg upravljanja nije u mogućnosti isplatiti. Dodatni pritisak inflacije može samo dodatno zakomplicirati situaciju i dovesti do pogoršanja stanja.
Na kraju 2021. godine, ne možemo se pohvaliti da je vlada ponudila bilo kakva zakonskih rješenja koja idu u korist rješavanju ovog nastalog inflacionog problema.
Uzimajući u obzir neefikasnost zakonodavne i izvršne vlasti u BiH kao i trenutnu blokadu rada državnog parlamenta, možemo se samo nadati da će ova inflaciona epizoda nekom srećom zaobići lokalnu ekonomiju u volumenu koji će zahvatiti ostatak razvijenog svijeta, te da će oporavak krenuti brže od očekivanog. na sustavnu pomoć upravljačkog aparata nije realno očekivati, jer da se željelo nešto poduzeti, smjernice su se već trebale donijeti.

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije