Financa
Digitalni poslovni portal
Financa Header Banner – 970×250 br 6

Koliko su tržišta zabrinuta pandemijom?

Tržište je manje zabrinuto za covid 19 nego što mislimo. Za nedavnu volatilnost na svjetskim financijskim tržištima se može činiti da je uzrokovana pandemijskim šokovima, ali postoje naznake da se investitori navikavaju da je neka forma virusa dio „novog normalnog“ – piše TIME magazin.

Na početku pandemije, investitori su se fiksirali na svaku promjenu u ponašanju virusa covid 19. Analizirali su se podaci o broju slučajeva, lockdown-u, postotku vakcinacije, da bi se donijeli zaključci o tome koliko dobro su kompanije pozicionirane da ostvare profit. Rezultirajući zaključci su, na neki način, sortirali kompanije u dobitnike (kao što su proizvođači kućne fitness opreme) i gubitnike (kao što su kompanije koje organiziraju krstarenja). Međutim, u zadnja 22 mjeseca, razmišljenje o virusu i pandemiji je evoluiralo. Pogled Wall Street- a na svijet je danas manje „pandemijski“, a više „endemijski“.

VIX Indeks kao mjera (ne)stabilnosti tržišta

Dokaz za ovo leži u Chicago Board Options Exchange volatility index, poznatom i kao VIX, mjera koju profesionalci koriste da predvide (ne)stabilnost tržišta 30 dana unaprijed. VIX prati dionice koje su dio S&P 500 indeksa (Standard and Poor’s 500) te mjeri trend da procjeni vjerovatnoću buduće nestabilnosti u trgovanju. Što je viša vrijednost VIX indeksa, investicijski manageri se pripremaju više za veću volatilnost, obično na način da se suzdržavaju većih trgovina. Niže vrijednosti VIX-a indiciraju da će trgovanje biti relativno normalno.

Kretanje VIX indeksa prije i za vrijeme pandemije; Izvor: TIME magazin

VIX obično fluktuira oko niske volatilnosti, odnosno vrijednosti od 10 – 20, uz povremene skokove. Indeks je na početku pandemije, 16. ožujka 2020, dostigao ogromnu vrijednost od 82,69. Radi stavljanja stvari u kontekst, zadnja ovakva ekstremna vrijednost, ona od 80,74, dosegnuta je krajem studenog 2008 godine za vrijeme globalne financijske krize. Razina VIX indeksa se vratila vrijednosti oko 20 u ljeto 2020 godine. Nakon toga, naglo je narasla u jesen iste godine u drugom valu virusa, ali nije prešla vrijednost veću od 40. Od tada, vrijednost VIX se kreće oko 20, sve do prosinca 2021. / siječnja 2022. kada je iznosila oko 30.

Drugim riječima, zaključuje TIME, nakon inicijalnog skoka kad se pandemija pojavila prije skoro 2 godine, VIX indeks odašilje znakove da tržište postaje manje reaktivno, a više racionalno. Ovo je i u skladu sa historijskim trendovima, kaže institucionalni investitor Randall Eley, direktor Edgar Lomax Company. „ Ako, na primjer, pogledamo pandemiju gripe iz 1918., prvo se desio šok u SAD kad je tržište shvatilo o čemu se radi“, kaže Eley. „Kasnije, iako pandemija nije bila gotova, tržište se počelo smirivati. Kad se to dogodilo, investitori su počeli usmjeravati sredstva organizacijama i nastavili biti profitabilni“.

Gdje nas to ostavlja na početku 2022 godine?

S&P indeks je pao 6% od početka godine. Promatrači taj pad pripisuju faktorima kao što su inflacija, precijenjene dionice nakon velikog rasta u 2020 i 2021, te prijetnja potencijalnim rusko-ukrajinskim ratom. Covid omikron varijanta je tek na 4. mjestu uzroka pada S&P indeksa, po mišljenju analitičara.
„Svaka nova varijanta virusa imala je sve manji utjecaj na mobilnost“ kaže Saira Malik, CIO kompanije Nuveen. Čak i nakon što je broj slučajeva zaraženih omikron varijantom otišao na rekordne razine, čini se da su tržišta bila sklona praćenju dugoročnih historijskih trendova – posebno u smislu okretanja prema dionicama kompanija čija je cijena podcijenjena u odnosu na vrijednost koja je procijenjena analizom financijskih performanci u tom momentu.

Mogućnost postavljanja  cijena bit će važna za kompanije u 2022 godini, ističe Malik. To daje prednost Big Tech kompanijama, posebno Amazonu, Meti i Alphabetu, koje imaju slabiju konkurenicju, s obzirom na posebnost proizvoda i usluga koje nude.
Za dionice proizvođača materijala (eng. „materials stocks“) također se procijenjuje da će imati koristi od investicija u infrastrukturu, kao i od potrošnje materijala koji su potrebni za električne automobile. Za još nekoliko sektora, uključujući i bankarski i naftni sektor, očekuju se pozitivni efekti.

„Na duži rok, tržište je mjera onoga što stanovništvo i investitori zaista vjeruju“, zaključuje TIME-ov članak, „ a ne mjera emocionalnih reakcija“.

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije