Financa
Digitalni poslovni portal

- OGLAS -

“Tvrđava Rusija”: Putinova strategija zbog koje je napao Ukrajinu

Zapad, a posebno EU, do posljednjeg trenutka su vjerovali da će u rusko-ukrajinskom sukobu diplomacija nadvladati agresiju. Ali ova nada je iznenada propala. Objavom rata i napadom na Ukrajinu dogodio se dramatičan preokret.

Trenutno se događa geopolitička prekretnica, koja je posebno teška za Europu. Nakon desetljeća u kojem je Europa uspješno prakticirala mirovni projekt bez vojnog razmještaja, načelo nenasilja i teritorijalnog suvereniteta već je nekoliko puta prekršeno. Pomicanje granica i vršenje političkog utjecaja u Europi vojnom silom – uz prihvaćanje značajnih rizika sankcija i odbacivanja dugogodišnjih gospodarskih partnera – čini se legitimnim instrumentom moći za Rusiju.

No, Rusija već godinama prebacuje fokus s gospodarskih pitanja na obrambenu orijentaciju u smislu strategije tzv. “Tvrđava Rusija” (visoka razina rezervi, povlačenje s međunarodnog financijskog tržišta). Također treba napomenuti da je u dijelovima političkog spektra Rusije uvijek postojao određeni nacionalizam. No, posljednjih godina, a posebno od govora predsjednika Rusije u ponedjeljak, 21. veljače, sve je više znakova da se političko vodstvo aktivno poigrava tim trendovima. Ovdje se rekalibracija jasno vidi u smislu da se domaći politički i/ili populistički elementi (koji nisu ograničeni samo na Rusiju) aktivno uvode u vanjsku i sigurnosnu politiku. Je li to politički racionalno i odgovorno teško je procijeniti u ekonomskom smislu. Naravno, i prethodni američki predsjednik je, na primjer, pokazivao populističke crte i ponekad prezirao ekonomske partnere u gospodarskoj sferi – ali najnovije ruske akcije nadilaze sve što je prije viđeno. Posljednjih godina vidljiv je sve veći utjecaj geopolitike na ekonomska i trgovinska pitanja.

Međutim, to nikada nije bilo na račun ekonomskih rizika (primjerice u SAD-u ili Kini), kao što se sada događa u Rusiji. U svakom slučaju, nedavna eskalacija otežava bilo kakve ekonomsko-racionalne kalkulacije u odnosima s Rusijom, a ovdje bi, po našem mišljenju, najnoviji razvoj događaja, kao i namjerno rusko prihvaćanje scenarija ekstremnog rizika, trebali uzrokovati prepoznatljive i nužne promjene u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

U svjetlu povijesnih trendova, takva invazija na Ukrajinu vjerojatno je početak niza daljnjih faza eskalacije. Putinovo tumačenje europske povijesti (iz kuta Rusije) jasno je otkriveno u članku iz srpnja 2021. Ukrajini se uskraćuje državnost, a ruski interesi postoje u baltičkim državama i istočnoj Poljskoj. Stoga je opravdan strah da će se ovaj europski sukob nastaviti.

Europska i američka diplomacija ovdje mogu samo nesrazmjerno podići cijenu oštrim ekonomskim odvajanjem od Rusije. Dugoročno gledano, jedino što se može učiniti je postići minimalnu ravnotežu interesa s aktualnim ruskim vodstvom. Povratak na status quo ante bellum s Rusijom, posebno u gospodarskim pitanjima, čini nam se utopijskim – bez konkretnih temeljnih promjena. Istodobno, za Europu je važno ograničiti sva daljnja prelijevanja, čak i ako su ona u početku mala. Na primjer, na Zapadnom Balkanu ili Moldaviji, i djelovati brzo i odlučno ako je potrebno.

Ekonomski utjecaj na Europu

No, također je jasno da sankcije neće utjecati samo na Rusiju, već će imati reperkusije i na europski gospodarski razvoj. Bilateralni trgovinski odnosi između EU i Rusije već su neko vrijeme u padu, a čak su i ubrzani nakon invazije na Krim. Ahilova peta za Europu, međutim, ostaje njezina ovisnost o uvozu energije, posebice prirodnog plina. Zamjena je teško moguća u kratkom roku. Učinci su stoga trenutni. Rusija neće zatvoriti plinsku slavinu jer su joj hitno potrebni prihodi koji pokrivaju trećinu državnog proračuna.

Ali moglo bi doći do daljnjeg povećanja cijena, kao što je premijer Medvedev već izjavio. Općenito se može pretpostaviti da bi ionako visoka inflacija mogla biti znatno iznad cilja ECB-a od 2% ne samo u prvoj polovici 2022., već i u zimi 2022/23. Posljednji podaci iz veljače PMI pokazatelja za Europu i njemačkog IFO indeksa jasno su pokazali da prelijevanje cijena nije utjecalo samo na industriju, već i na maloprodaju i usluge. To znači da cjenovni uzgon u Europi postaje sve širi i da na njega ne utječe samo energetska komponenta.

Osim toga, kombinacija povećanja minimalne plaće u Njemačkoj i nedostatka radne snage trebala bi stoga povećati potencijal za povećanje cijena u narednim godinama. Također se može pretpostaviti da će značajno povećanje cijena energenata uzrokovati kolaps nekih malih i srednjih poduzeća jer ne mogu apsorbirati eksploziju troškova u svojim prodajnim cijenama. Također je vjerojatno da će imati određene prigušne učinke na gospodarstvo eurozone. Općenito, međutim, još uvijek visoka globalna potražnja i smanjena ovisnost SAD-a i Kine o gospodarskim vezama s Rusijom trebali bi pomoći u izbjegavanju klizanja u srednjoročni scenarij stagflacije.

U tom kontekstu, vjerojatno će se nastaviti već najavljena tranzicija Europske središnje banke s izrazito ekspanzivne na umjereniju monetarnu politiku. Prestanak negativnih kamata barem se nazire. Referentne kamatne stope i kvantitativne mjere također će biti potrebne kako bi se obuzdao pritisak na povećanje cijena. To su okvirni uvjeti koji sami po sebi imaju prigušujući učinak na rizične klase imovine. Također je vjerojatno da će imati i neke negativne učinke na gospodarstvo.

Finansijska tržišta – pred dužim razdobljem prilagođavanja

Čini se vrlo vjerojatnim da dugotrajna agresija Rusije na Ukrajinu još nije u potpunosti ugrađena u cijene na tržištima kapitala, kako dioničkim tako i obvezničkim. Brzi rast cijena nakon ruske vojne okupacije u istočnoj Ukrajini zasigurno je bio naivan, čak i ako su određene pozitivne korporativne vijesti dolazile iz eurozone. Nepovoljan srednjoročni utjecaj na rast i kretanje cijena u Evropi vjerojatno će se odraziti na korporativne izglede tokom godine.

Investitori ne smiju zaboraviti da su cijene nedavno zabilježile historijske vrhunce i od tada su na oko 15% nižim vrijednostima. Stoga treba ostati oprezan u bliskoj budućnosti. Za dugoročne investitore potrebno je strpljenje. Naredni mjeseci neće donijeti tako brzi oporavak cijena.

Autor: RBA analize

Izvor: SEEbiz

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije