Financa
Digitalni poslovni portal

- OGLAS -

Tri moguća puta

Rat je uznemirio ekonomije i tržišta. Ovo su ishodi tri scenarija za ekonomiju, od najboljeg do najgoreg

Analiza Bloomberg Economics-a pokazuje kako rat u Ukrajini može utjecati na rast, inflaciju i monetarnu politiku. Tri scenarija na kojima se bazira analiza su fokusirana na najveće svjetske ekonomije, ali sve zemlje će osjetiti utjecaj rasta cijena hrane i energije.

Neke zemlje kao što su Saudijska Arabija i izvoznici nafte iz Perzijskog zaljeva mogu čak imati i koristi. Međutim, za većinu zemalja u razvoju, koje već pate od sporog oporavka, visoke cijene i odljev kapitala, mogu doživjeti veće pogoršanje rizika od post-covid dužničke krize.

Rat je po prirodi neizvjestan, pa je prognoziranje nezahvalan zadatak. Ali, jedna stvar se čini prilično izvjesna: među velikim svjetskim ekonomijama, Rusija će najviše ekonomski patiti. Na to ukazuje intenzitet pada tržišta u Rusiji, strmoglavi pad rublje i sve veće opklade da će zemlja otići u status nemogućnosti izvršenja plaćanja svog duga.

Optimistični scenarij: Opskrba naftom i gasom se nastavlja

U optimističnom scenariju, brzi prekid borbi sprečava spiralu rasta cijena ključnih roba, zadržavajući ekonomije SAD-a i Europe na putu oporavka. Središnji bankari bi trebali promijeniti plan, tako da postepeno smanjuju stimulanse, a ne da ih u potpunosti ukinu.

U ovom scenariju, bilo bi malo ili nimalo prekida u ruskom izvozu energenata. Financijski uvjeti bi se pogoršali, ali ne bi doveli do stalnog pogoršanja na svjetskim tržištima.

Povećanje cijene gasa i nafte bi dovele do inflacije u eurozoni od 3% na kraju 2022, što je pad u odnosu na 5% s početka 2022 godine, ali ipak više od ciljane stope inflacije od 2%. Eurozona bi ipak izbjegla recesiju, i namjera povećanja kamatnih stopa od strane ECB bi i dalje bila u igri.

U SAD-u bi skuplje gorivo i slabije tržište utjecalo negativno na rast. SAD bi mogao isporučivati više prirodnog gasa Europi da bi nadoknadio manje isporuke iz Rusije, što bi povećalo cijene gasa na domaćem američkom tržištu.

Rast potrošačkih cijena u SAD bi mogao nadmašiti 8% u veljači, a na kraju 2022 bi iznosio oko 5%, u usporedbi s trenutnom prognozom od 3,3% na kraju 2022 godine.

U ovim uvjetima, Fed bi i dalje pratio plan povećanja kamatnih stopa u ožujku, ali za 0,25% umjesto za 0,50%, što je trenutna pretpostavka povećanja.

Pesimistični scenarij: Isporuke energije teku sa prekidima

Produženo trajanje rata, jači odgovor Zapada, i povremeni prekidi u izvozu ruske nafte i gasa izazvao bi niz udaraca ekonomijama diljem svijeta.

To bi vjerojatno sklonilo sa stola opciju da ECB poveća kamatne stope ove godine, a planirano povećanje stopa od strane Fed-a bi se usporilo u frekvenciji i/ili intenzitetu.

Neki vlasnici naftnih tankera već odbijaju prijevoz ruske nafte, dok se ne razjasni situacija oko sankcija. Borbe bi mogle oštetiti glavne plinovode koji vode kroz Ukrajinu. Čak i ograničenje smetnje u opskrbi mogu izazvati rast cijena energije.

Ako se cijene gasa u Europi vrate i ostanu na razini 180$-200$ po megavat-satu, razini koja je već bila dosegnuta u prosincu 2021, a cijena nafte bude oko 120$ po barelu, inflacija u eurozoni bi mogla doseći 4% na kraju 2022 godine.

Europska ekonomija bi i dalje ostala živa, ali bi je zadesile ozbiljne štete, koje bi pogurale ECB-ovo povećanje kamatnih stopa za 2023 godinu.

U SAD-u bi inflacija dosegla 9% u ožujku, i bila bi blizu 6% na kraju 2022 godine.

Financijska kriza i slabija ekonomija, dijelom uzrokovana padom ekonomije u Europi, mogli bi prouzročiti to da Fed postane više fokusiran na rizike rasta, nego na inflaciju. Povećanje kamatnih stopa od strane Fed-a i dalje bi bilo opcija, ali bi usporilo, posebno u drugom dijelu 2022 godine.

Najgori (“worst case”) scenarij: Potpuni prekid opskrbe gasom

U ovom lošem scenariju, opskrba Europe gasom je potpuno prekinuta, što izaziva recesiju u Europi. U isto vrijeme, SAD doživljava značajan udarac rastu ekonomije, što rezultira mnogo manjom spremnosti Fed-a da poveća kamatne stope.

Suočavajući se sa maksimalnim sankcijama Europe i SAD-a (kao što je isključivanje iz SWIFT-a), Rusija bi radi odmazde mogla u potpunosti obustaviti isporuku gasa Europi.

Nije velika vjerojatnost da će se ovo desiti, budući da bi troškovi bili značajni za sve strane: EU u svojoj simulaciji nije čak ni uzela u obzir ovaj scenarij kada je radila stres-test energetske sigurnosti EU bloka prošle godine. Ipak, EU procjenjuje da bi čak i 10%-tno smanjenje isporuke gasa dovelo do smanjenja BDP-a eurozone za 0,7%.

Ako bi se isporuke gasa iz Rusije smanjile za 40%, to bi dovelo do smanjenja BDP za 3%.

Negativni utjecaj na BDP mogao bi biti i znatno veći u ovom scenariju, zbog energetskog šoka bez presedana koji bi se tada desio. To bi značilo recesiju, i odgađanje povećanja kamatnih stopa od strane ECB u bliskoj budućnosti.

U SAD-u bi se Fed-ov fokus pomjerio na očuvanje rasta: vjerojatno bi zanemarili (privremeni) porast inflacije i usmjerili se na dugotrajnije efekte na rast outputa. Za Fed-ovog šefa Jeroma Powella, najveća briga bi bila ako bi veći troškovi energije uzrokovali povećanje inflacijskih očekivanja. Ako bi se to desilo, američka središnja banka bi morala agresivno dizati kamatne stope, unatoč slaboj ekonomiji.

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije