Financa
Digitalni poslovni portal

- OGLAS -

Šta nas čeka ako Rusija ne plati dug?

Dug po kamatama za obveznice koje je izdala Rusija dospijeva u srijedu. Rusija optužuje Zapad da je gura u nemogućnost plaćanja. Šta se dešava ako Rusija ne plati?

Kako piše Financial Times, Rusiji sutra dospijeva plaćanje po kamatama na dolarske obveznice koje su kupili investitori sa Zapada, ali je upitno hoće li zapadni investitori vidjeti svoj novac. Ako Rusija ne plati, dospjela bi u status neplaćanja (tzv. default) prvi put nakon 1998 godine.

Ukoliko se to desi, radilo bi se o jednom od značajnijih preokreta, budući da su do nedavno, prije invazije na Ukrajinu, ruske obveznice smatrane poželjnom investicijom zbog niske zaduženosti Rusije. Međutim, sankcije i uklanjanje Rusije iz međunarodnih financijskih tokova, u najmanju ruku su zakomplicirale servisiranje duga koje Rusija ima, posebno prema zapadnim investitorima.

Hoće li Moskva platiti?

Rusiji u srijedu (sutra) dospijeva plaćanje 117 milijuna dolara duga po kamatama za obveznice koje je izdala. Ugovoren je i grace period od 30 dana, pa ako Rusija ne plati u tom razdoblju, ući će u “status neplaćanja” ili “default”

Ruski ministar financija je izjavio da je naredio plaćanje duga, ali da bi na samo izvršenje plaćanja mogle utjecati sankcije koje je Zapad uveo središnjoj banci Rusije, optuživši Zapad da njegovu zemlju tjera u “umjetni status neplaćanja”. Jedan od najvećih problema s kojima se susreće Rusija jeste da je odsječena od ogromnog dijela svojih deviznih rezervi, i da je upitno da li ima dolare kojima može platiti dospjele obveze.

Šta očekuje tržište?

Sudeći prema Rating kućama koje su ruskim obveznicama dodijelile rating kuće (stavivši ruske obveznice u status “junk” ili “smeća”) i cijeni kojima se trenutno trguje ruskim obveznicama (cijena im je tek 20% od nominalne vrijednosti), tržište vjeruje da će obveznice otići u status neplaćanja.

Ako Rusija dug plati u rubljama, smatra li se to plaćanjem?

Ruski ministar financija Siluanov je izjavio da bi bilo pošteno da se Rusiji dopusti da dug plati u rubljama, budući da je skoro pola deviznih rezervi Rusije, koje iznose ukupno 643 milijarde dolara, zamrznuto sankcijama. Međutim, plaćanje u rubljama bi ipak vodilo obveznice u status neplaćanja minimalno iz 2 razloga: 1) vrijednost rublje se strmoglavila oko 40% -50 u odnosu na dolar, pa poveritelji ne bi dobili ono što očekuju 2) iako neke obveznice koje je izdala Rusija, u iznimnim situacijama, mogu biti plaćene u rubljama iako su denominirane u dolarima ili eurima, to nije slučaj s obveznicima čija uplata kamate dospijeva sutra (one moraju biti plaćene u dolarima)

O kolikom se dugu radi i kome?

Plaćanje kamata od 117 milijuna dolara koje dospijeva u srijedu, odnosi se na obveznice u ukupnom iznosu od 38,5 milijardi dolara, a od tog iznosa, približno 20 milijardi dolara se odnose na zapadne investitore.

Šta je sljedeće?

U normalnim okolnostima, kada država dođe u status neplaćanja, povjeritelji, odnosno kupci njezinih obveznica, ne pokušavaju naplaćivati svoj dug sudskim putem, već nastupaju pregovori. Rezultat tih pregovora obično bude djelomični otpis potraživanja, niža kamata, dulji rok otplate obvezica, ili neka kombinacija ova tri modela.

Međutim, ovo nisu normalne okolnosti, pa će se izbor vjerojatno svesti na sljedeće: a) pokušaj zaplijene neke dostupne ruske imovine na osnovu odluke američkih i britanskih sudova ili b) smanjenje očekivane vrijednosti naplate i čekanje da se rusko-ukrajinska kriza smiri

Može li odlazak ruskih obveznica u default (status neplaćanja) potaknuti globalnu financijsku krizu?

Zadnji default Rusije koji se desio u 1998 prilično je potresao globalna tržišta, šaljući globalne udarne valove. Tada je postojao veliki rizik da će jedan američki fond propasti, ali spašen je od strane konzorcija banaka,  što je spriječilo daljnju eskalaciju krize. Analitičari su mišljenja da se scenarij iz 1998 ne bi trebao ponoviti, jer je izloženost prema Rusiji postepeno smanjivana već od 2014 godine kada se desilo rusko pripajanja Krima.

Međutim, historijski gledano, ne bi bio prvi put da jedan događaj koji je očekivan (kao što je neplaćanje duga od strane Rusije), bude okidač za niz drugih neočekivanih događaja koji dovedu do krize globalnih razmjera.

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije