Financa
Digitalni poslovni portal

- OGLAS -

Strah od gladi prazni rafove širom Zapadne Evrope

Trenutni rat u Ukrajini izazvao je krizu u opskrbi pšenicom u mnogim zemljama. Panika je dovela do masovnog gomilanja zaliha, što dodatno remeti tržište.
Rat, naravno, uvijek donosi elementarni egzistencijalni strah. Osim direktne ratne opasnosti, osnovni strah je strah od gladi. U mnogima, pa i u bogatim zemljama Zapada, police u trgovinama se povremeno prazne.

Tako su trgovački lanci u Grčkoj ograničili prodaju brašna i neke druge osnovne prehrambene namirnice. Iako su cijene drastično porasle, još uvijek postoji svojevrsna navala na ključnu robu, posebice brašno.

U toj se zemlji kruh od 340 grama prodavao za oko 0,7 eura, u siječnju je s početkom rata u Ukrajini dosegao 0,9 eura, a očekuje se da će cijena biti 1,3 eura. Radi se dakle o 340 grama kruha.

Slična je situacija i drugdje. Najavljena cijena štruce kruha u Hrvatskoj je čak 15 kuna, dakle oko dva eura. Brašno je u toj zemlji već dosegnulo cijenu od 10 kuna za kilogram.

U Češkoj se najavljuje da će kruh koštati  60 kruna.

U Austriji su kruh i pekarski proizvodi općenito poskupjeli i do dvadeset posto. Kao i drugdje, ne radi se samo o cijeni brašna već i energije.

U Njemačkoj se trenutno kilogram brašna prodaje za 45 centi, pa je zabilježen rast cijene od 15,6 posto. No, najavljuju se daljnje smjene.

U Švedskoj je sada kilogram kruha 2,2 eura. Cijene hrane u toj zemlji porasle su za oko 30 posto.

U Italiji, koja je veliki uvoznik brašna, zbog tamošnjeg tradicionalnog načina prehrane cijena kruha prešla je šest eura po kilogramu, u Milanu čak osam eura. Prije šest mjeseci kilogram kruha u tom gradu koštao je 4,25 eura.

Pekarske industrije sada su prisiljene, zbog stalnog rasta cijena i neizvjesnosti, sklapati ugovore s dobavljačima na samo mjesec dana. Jednostavno je nemoguće dugoročno planirati bez opasnih gubitaka.

Neposredno nakon početka ratnih operacija na području Ukrajine, 24. veljače, obustavljen je promet Azovskim morem. Istina je da se žito uglavnom ne izvozi preko luka Azov, nego preko crnomorskih luka, zbog povoljnijih lučkih kapaciteta.

Ubrzo je potpuno obustavljena isporuka žita iz crnomorske regije. Zbog rata su zatvorene luke Mariupolj i Odesa.

Brojke se dijelom razlikuju, ali nema sumnje da Rusija i Ukrajina, zajedno, čine oko 30 posto svjetskog izvoza pšenice. Procjene se kreću od 25 do 35 posto.

Nadalje, ove dvije zemlje su izvor oko 20 posto izvoza kukuruza i čak 60 posto suncokretovog ulja. Ukrajina je najveći svjetski proizvođač suncokretovog ulja, dok je Rusija na drugom mjestu.

Rusija je 2021. proizvela 76 milijuna tona pšenice, od čega je otprilike polovica izvezena, što čini oko 17 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice.

Izvor:biznisinfo.ba

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije