Financa
Digitalni poslovni portal

- OGLAS -

Zašto kupujemo stvari koje nam ne trebaju?

Suvremeni kritičari društva ništa dobro ne vide u aktualnom prekomjernom konzumerizmu. Potrošnja je životni stil.

„Trošimo više nego što mislimo da trošimo. Zaduženiji smo nego što to priznajemo. Ignoriramo mnoge moralne dileme koje se tiču kupovine“, prije 25 godina napisala je ekonomistica Juliet B. Schor

Cjenjena analitičarka ljudskog ponašanja posvetila je svoju karijeru potrošnji i tražila razloge zbog kojih Europljani i Amerikanci toliko kupuju. Kupovina koja nema granice posljedica je jurcanja za statusnim simbolima i znači napredovanje na društvenoj ljestvici. Ali, na kraju, prekomjernom kupovinom svatko prođe loše, kako kaže Schor, i ostane nezadovoljen. Po njenim istraživanjima djeca koja su obuzeta kupovinom sklonija su depresiji i anksioznosti i imaju lošije odnose sa roditeljima, prenosi Bonitet.

Potrošnja vremena na Zemlji

Ako malo zastanete i pogledate sa strane, mogli biste reći da je kupovina stvari koje čovjeku objektivno nisu potrebne, temelj suvremenog načina života. Ovo je i mišljenje povjesničara kulture Lawrence R. Samuela.

„Ne treba vam kava ’za ponijeti’, deset ili dvadeset pari cipela, televizor od 75 inča. Svi radimo da zaradimo novac koji trošimo na stvari i iskustva koja prije želimo nego što nam trebaju. Kupovinom trošimo i vrijeme koje nam je dano na Zemlji“, komentar je Samuela.

Pitanje je zašto je ovo stil života većine? Kakva je korist ako na kraju svatko ostane nezadovoljen što je velika cijena?

Što više na ljestvici

Kulturolog Samuel daje objašnjenje i na prvo mjesto kao razlog navodi ljudsku prirodu koja je u suštini potrošačka jer traži sreću i ispunjenje u kupovini.

„Da biste imali puno stvari, morate puno kupovati i to košta. Imati više stvari znači i veće iznose i to daje osjećaj da uvijek postoji još nešto, nešto drugo i bolje što se može kupiti. Ovakav stav je dobar za ekonomiju. Dobar je i za osjećaj nagrade koja je samo trenutna. Ali, nikako nije dobar za ispunjenje ljudskog bića, za osjećaj trajne ispunjenosti i zadovoljstva“, piše Samuel.

Socijalni status je druga točka u pojavi prekomjernog trošenja. Jasno je da sticanje statusa među ljudima ima veze sa kupovinom nepotrebnih stvari. To kako vas vide i doživljavaju drugi emitirate tržišnim simbolima na sebi, oko sebe, počevši od automobila koji vozite i kuće u kojoj živite. To je vaš ’osobni portfelj’ u kome veću ulogu igraju nepotrebni predmeti nego potrebni. Otuda je luksuz poželjan za svakoga tko ima za cilj visoku poziciju na statusnoj ljestvici.

„Materijalan svijet predstavlja odličan način i priliku da kažete svijetu (i vama samima) tko ste, a tko to niste. Svaki predmet nosi neko značenje i govori mnogo. Tragovi koji vode do vas i vašeg identiteta su u kući u kojoj živite, u automobilu koji vozite, garderobi koju nosite, pa čak i u hrani koju jedete. Tako je izražavanje osobnog identiteta ključna komponenta suvišne potrošnje“, objašnjava Samuel.

Biti vladar

Ipak, mora postojati neka korist u prekomjernoj kupovini stvari koje čovjeku nisu realno potrebne.

Postoji osjećaj moći koji se pojavi u čovjeku kada postane vlasnik stvari i predmeta. Istina je da je mnogo toga što se u svijetu događa van kontrole pojedinca i zato ’vladanjem’ bar malog dijela tog svijeta pruža osećaj trenutnog ispunjenja i kontrole. Pogotovo ako su u pitanju stvari koje čovjeku zaista ne trebaju.

„Zamjenom stvari za novac postajete vladar djelića svemira i imate dojam da svoj život držite pod kontrolom. Ovo je siguran način da se osjetite sigurno, stabilno, osigurano u svijetu gdje je puno toga nepoznatoga“, istakao je kulturolog Samuel.

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije