Financa
Digitalni poslovni portal

- OGLAS -

Krah jedne kriptovalute pokazuje mogućnost opake sistemske krize

Bitcoin se našao na udaru i zbog fascinantne epizode u kojoj je još jedna u nizu kriptovaluta – propala.

Put do pakla popločan je dobrim namjerama. I blistavim vizijama. U slučaju kriptovaluta, ovo potonje je godinama figuriralo kao vrlo atraktivan argument u nastupima raznih proroka i vizionara, nudeći alternativu konvencionalnoj (okoštaloj) financijskoj arhitekturi. A na putu od teorije do praktične realizacije osnovne premise bitcoinu i ostalim kriptovalutama nasušno je trebala raširena podrška javnosti. Šačica evanđelista koji su satima u stanju lamentirati o prednostima kriptovaluta definitivno nije dovoljna da bi stvari pokrenula s mrtve točke – rastući broj korisnika (ili ulagača ili špekulanata, ovisno o kutu gledanja) u toj je priči ključan faktor jer masovnost signalizira veće povjerenje i osigurava legitimitet novoj klasi imovine koja egzistira isključivo u virtualnim bespućima interneta, piše poslovni.hr

Doduše, opisani koncept u interpretaciji kritičara neodoljivo podsjeća na strukturu kakve piramidalne sheme u kojoj cijena imovine, nominalno lišene fundamenata i intrinzične vrijednosti, te sazdane tek na nulama, jedinicama i ogromnoj potrošnji električne energije, može rasti sve dok se igri kontinuirano priključuju novi igrači, podgrijavajući time potražnju, a posljedično i pozitivan trend cijene. Tanka je granica između koncepta popularizacije kriptovaluta i banalne potrage za većom budalom koja je spremna platiti više i podgrijavati popularne trendove (hype), ali to je već tema za neku drugu prigodu i u ovom je trenutku nešto manje bitna.

Stvari su se jedno vrijeme razvijale u željenom smjeru, a onda…

Bilo kako bilo, stvari su se s vremenom doista razvijale u željenom smjeru, o čemu jasno govori činjenica da su se kriptovalute (a potom i kojekakvi žetoni, NFT sličice i ostale digitalne drangulije), na krilima impresivnog rasta cijena, uspjele ugurati u mainstream. Ako je suditi na temelju različitih anketa, udio aktivnih korisnika još je uvijek manjina u općoj populaciji, ali to ne znači da je većina ostala ravnodušna prema zbivanjima u kriptom svemiru. Kripto teme više nisu rezervirane samo za visoko specijalizirane medije ili opskurne pseudonime čudnih avatara u kakvom zabačenom kutku društvenih mreža, već se posljednjih mjesecima pojavljuju čak i u središnjim dnevnicima informativnih emisija legacy medija starog kova. O sponzorstvima da i ne govorimo; službeni naziv posljednje utrke Formule 1 glasio je “Formula 1 Crypto.com Miami Grand Prix 2022”, a to je tek posljednji u nizu projekata koji je spojio showbiz i kripto sponzore. Drugim riječima, pokušaj popularizacije različitih instrumenata s prefiksom kripto očito je dao željene rezultate.

Problem, međutim, nije u kvantiteti, već u – kvaliteti. Ili još preciznije, profilu korisnika. Jer spektakularni prinosi nisu privukli samo utopiste koji žele mijenjati svijet i obične smrtnike željne brze zarade. Na kripto vlak su se posljednjih godina počele masovno ukrcavati i – financijske institucije. Zahvaljujući spektakularnom rastu cijene, bitcoin se s vremenom profilirao kao vrlo tražena špekulativna igračka (dok je ideja o univerzalnom sredstvu plaćanja skliznula u drugi plan), a institucionalni investitori poput investicijskih banaka, hedge fondova, velikih private equity i venture capital igrača poslužili su kao katalizator u tom procesu. Bitcoinu se zapravo dogodila financijalizacija, i u dobroj mjeru su ga “zarobile” upravo one institucije koje su u nadolazećoj eri digitalnih valuta trebala postati – redundantne.

A transformacijom u potentno sredstvo špekulacije (i grubih prijevara!), objeručke prihvaćen u financijskom sektoru, bitcoin je svoju sudbinu sada zapravo vezao uz izvedbu konvencionalnih financijskih tržišta. I zato ne čudi njegova očajna izvedba posljednjih mjeseci; riječ je tek o refleksiji zbivanja na Wall Streetu, gdje je radikalan zaokret u smjeru restriktivne monetarne politike u režiji američke središnje banke isprovocirao intenzivnu rasprodaju, gurajući burzovne indekse širom svijeta duboko na negativan teritorij.

Kriptovalute nisu svijet za sebe

Rast kamatnih stopa potpuno je razotkrio stvari, pokazujući u kojoj je mjeri teza o bitcoinu kao prikladnom zaklonu od inflacije doista bila promašena. I to je u ovome trenutku vjerojatno najveći problem kripto valuta – povezanost s rizičnom aktivom čini ih vrlo ranjivom. Uostalom, bitcoin je, po prvi puta od kraja 2020. godine, potonuo ispod okruglih 30.000 dolara, granice koja se od tada do danas u nekoliko navrata pokazala kao vrlo čvrsta razina podrške. Ne i ovoga tjedna – duboka korekcija hi-tech dionica sada je naprosto pretežak uteg za poklonike bitcoina.

Nije bilo uvijek tako. Nekoć davno kriptovalute su bile svijet za sebe, a bitcoin je krasila relativno niska korelacija s konvencionalnim burzovnim indeksima; još početkom prošle godine bilo je moguće uočiti razlike u izvedbi, no u zadnjih pola godine, odnos BTC/USD vrlo je vjerna preslika Nasdaq Composite indeksa, ili još gore, šačice meme dionica poput Tesle ili GameStopa. Jednomjesečna (rolling) korelacija između bitcoina i Nasdaq Composite indeksa još od početka siječnja nije poprimila negativan predznak. Štoviše, od tada do danas, koeficijent korelacije nije se spuštao ispod 0,4 (maksimum je 1,0), signalizirajući vrlo tijesnu vezu između konvencionalnih i kripto financija.

Propast Terra stablecoina

Pored opisane, vrlo neugodne uzročno-posljedične veze, bitcoin se ovoga tjedna našao na udaru i zbog fascinantne epizode u kojoj je još jedna u nizu kriptovaluta – propala. Osim što takva vijest sama po sebi predstavlja ozbiljan udarac za kripto fanove (kao, uostalom, i rastući iznos ukradenih kriptovaluta), u bizarnoj priči o kraju Terra stablecoina (UST) bitcoin je igrao vrlo aktivnu rolu.

Terra je jedna (vrlo bitna!) iz ergele stabilnih kovanica koje funkcioniraju kao svojevrstan most između dvaju tržišta – kripto i konvencionalnog, ili tržišta fiat valuta, kako ih podrugljivo nazivaju kripto evanđelisti. Termin stablecoin jasno upućuje na fiksirani odnos koji u ovom slučaju iznosi 1:1 u odnosu na američki dolar, a Terra je još prošloga tjedna bila u samom vrhu, treći stablecoin prema kriteriju tržišne kapitalizacije (oko 18 milijardi dolara), odmah iza tethera (USDT) i USD Coina (USDC). Za razliku od potonjeg tandema koji kao pokriće koristi vrlo opipljive pričuve (u obliku konkretnih financijskih instrumenata), Terra je stabilan tečaj u odnosu na dolar derivirala iz uske povezanosti sa sestrinskom kriptovalutom Lunom, odnosno, kompleksnog algoritma koji je, ovisno o okolnostima, rudario (proizvodio) i pržio (uništavao) određenu količinu kovanica u opticaju, održavajući krhku ravnotežu između ponude i potražnje.

Terra i Luna su bile zamjenjive, a u slučaju bilo kakvog raskoraka mogućnost arbitraže vraćala je tečaj u ravnotežu; zvuči komplicirano, ali zapravo nije. Štoviše, prilično je naivno, na tragu teze koju je nekoć davno provalio Albert Einstein: “U teoriji, teorija i praksa se nimalo ne razlikuju, no u praksi stvari često izgledaju drugačije”. Recimo da tečaj UST/USD padne na 0,95 dolara: tada je moguće za 0,95 dolara kupiti Terru i zamijeniti je za Lunu u vrijednosti jednog dolara (besplatan ručak!), povećati na taj način količinu Lune i smanjiti količinu Terre u opticaju, te tečaj UST/USD vratiti na 1 (stvar funkcionira i obrnuto).

Zamjenjivost funkcionira sve dok se povjerenje ne naruši

U svakom slučaju, činjenica da Luna slobodno fluktuira, dok je Terra fiksirana, ostavljala je dovoljno prostora za arbitražu kojom su se “glačale” sitne oscilacije i odmaci od fiksiranog tečaja. Dodatan poticaj za ulagače bili su vrlo izdašni prinosi na Terra depozite (blizu 20% na godišnjoj razini) putem Anchor protokola, zbog kojih se Terra prometnula u vrlo traženu robu. Stvar, naravno, funkcionira dok god Luna uživa povjerenje ulagača i vrijedi nešto; u suprotnom se otvara svojevrsna spirala smrti, otvarajući put beskonačnoj devalvaciji (nešto poput kraha Iron kovanice).

Upravo to se dogodilo krajem prošloga tjedna, kada je iz Anchor protokola povučeno gotovo milijardi dolara Terra depozita, vjerojatno s ciljem rušenja fiksinga, što je bio povod za masovnu rasprodaju. I tada na scenu stupa bitcoin, jer je Terraform Labs, ekipa koja stoji iza projekta dvaju kripto valuta, usput gomilala i pričuve u bitcoinu, kako bi mogla aktivnije održavati tečaj dvaju valuta stabilnim. U svrhu obrane tečaja Terre, utrošene su milijarde dolara bitcoina (u zamjenu za Terru), i to u prilično nezgodnom trenutku, kada je bitcoin već trpio značajan pritisak prodavatelja.

Činjenica da se pad bitcoina nastavio paralelno s agonijom Terre i Lune potvrđuje prethodnu tezu, a Terraform Labs pretvara u izravnog krivca za najnovije posrtanje bitcoina (unatoč herojskom otporu). I skreće pozornost u smjeru tethera, jedne od ključnih karika u trgovini bitcoinom, koja je već dulje vremena pod povećalom (ali i to je priča za neki drugi tekst). Bilo kako bilo, krahom Terre možemo već govoriti o potencijalno vrlo opakoj ili sistemskoj krizi koja može ostaviti značajnog traga na ostatak kripto svemira. I opasno poljuljati povjerenje ulagača.

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije