Financa
Digitalni poslovni portal

- OGLAS -

Zašto neki stručnjaci misle da je vrhunac inflacije blizu

Oni koji se klade na skori vrhunac inflacije kao razloge vide gomilanje zaliha, hlađenje tržišta nekretnina, te usporavanje ekonomije u Kini koje bi moglo obuzdati cijene roba, od hrane do energije

‘Team Transitory’ (naziv za grupu ekonomista koji su tvrdili da je inflacija tranzitorna, odnosno prolazna) nije odustao od nade da će pobijediti u velikoj raspravi o inflaciji.

Tranzitornu inflaciju spominjali su mnogi – od predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella pa naniže – koji su očekivali da će skokovi cijena nakon pandemije biti kratkotrajni. S obzirom da inflacija još uvijek ruši rekorde u cijelom svijetu, u biti su izgubili taj argument.

Ali ostaje mnogo ekonomista koji tvrde da će šok uskoro izblijedjeti, jer se blokade opskrbnih lanaca smanjuju, a troškovi energije stabiliziraju. Neki upozoravaju da su središnje banke u opasnosti da počine veliku pogrešku preagresivnim podizanjem kamatnih stopa, čak i kada pritisci na cijene pokazuju znakove vrhunca.

S obzirom da inflacija sada prelazi 8% u eurozoni, a očekuje se da će ostati iznad te razine u SAD-u kada podaci iz svibnja budu objavljeni u petak, evo sažetka nekih od glavnih argumenata koje je iznio “Team Transitory 2.0” (ekonomisti koji još misle da je inflacija prolazna)

Prestroga politika kamatnih stopa?

Središnje banke tvrde da mogu podići kamatne stope tempom koji omogućuje njihovim gospodarstvima da postignu ono što je poznato kao “meko slijetanje” (“soft landing” ili smanjenje inflacije bez izazivanja gospodarskog pada, odnosno recesije). Skeptici kažu da će svoja gospodarstva gurnuti u recesiju prevelikim zaoštravanjem politike kamatnih stopa, a zbog toga će se inflacija vjerojatno opet vjerojatno povećati.

Povijest ilustrira rizike: Europska središnja banka je 2011. podigla kamatne stope, da bi ih kasnije iste godine bila prisiljena smanjiti, dok je Banka Japana 2006. podigla stope i morala povući taj potez 2008. godine.

Prezasićenost zalihama

Stalne blokade lanca opskrbe potaknule su trgovce da se opskrbe robom koja im je potrebna kako bi osigurali da mogu zadovoljiti potražnju. Uz znakove da su potrošači sve oprezniji kako kamatne stope rastu, to sada ostavlja previsoke zalihe robu koja će povećati pritisak na smanjenje cijena.

Zalihe su porasle za 44,8 milijardi dolara, ili 26%, za tvrtke na S&P indeksima potrošača s tržišnom vrijednošću od najmanje milijardu dolara, prema podacima koje je prikupio Bloomberg o tvrtkama koje su prijavile zaradu krajem svibnja. Ekonomisti u Morgan Stanleyu upozoravaju da raste rizik od prezasićenosti zalihama, osobito u sektorima kao što su diskrecijska i tehnološka roba potrošača.

Tržište nekretnina se hladi

Cijene nekretnina skočile su u mnogim zemljama tijekom pandemije, dijelom zahvaljujući tome što su središnje banke smanjile kamate na povijesno najniže razine i upumpale novac u svoja gospodarstva kvantitativnim popuštanjem (QE). Iako cijene nekretnina nisu uvijek uključene u inflacijske košarice, troškovi najma jesu i često odražavaju istu dinamiku.

Kako je inflacija 2021. porasla, troškovi posuđivanja (kamata) počeli su rasti kako bi je ukrotili. Sada postoje znakovi da se cijene nekretnina hlade. Globalni rast realnih cijena nekretnina usporio je na godišnju stopu od 4,6% u posljednjem tromjesečju 2021., u odnosu na 5,4% u prethodna tri mjeseca, prema podacima Banke za međunarodna poravnanja. U stvarnom smislu, procjenjuju da globalne cijene nekretnina premašuju njihove prosječne razine neposredno nakon globalne financijske krize za 27%, što sugerira dosta prostora za korekciju na dolje. Kako kamatne stope rastu, raste i teret otplate za potrošače.

Kineski efekt

Usporavanje u Kini, djelomično potaknuto novim ograničenjima Covida, bit će deflatorni šok za potražnju u cijelom globalnom gospodarstvu. Najvjerojatnije će se pojaviti u cijenama roba, budući da se kineska kupnja svega, od industrijskih metala do poljoprivrednih proizvoda i energije, smanjuje.

Bloomberg Economics izračunava da usporavanje kineske industrijske proizvodnje od 1 postotni bod može smanjiti globalne cijene nafte za čak 5 postotnih bodova. Kina je najveći svjetski kupac željezne rude i činila je 40% globalne potražnje za bakrom u 2020. i čak 30% za niklom, cinkom i kositrom.

Primjer Japana

Japan je svjetski lider u dugom deflacijskom krahu i doživio je mnoge lažne uzbune kada se povratak inflacije koji se očekivao nije mogao održati. Prerano je reći hoće li se ovaj put pokazati drugačije. Potrošačke cijene nedavno su dosegle cilj Banke Japana (BOJ) od 2 posto, potaknute porastom cijena energije, ali ograničeno povećanje plaća i dalje drže potrošače nestrpljivim. A BOJ ostaje predan stimuliranju japanskog gospodarstva smatrajući da je trenutni skok inflacije prolazan.

“Očekujem da će se svijet vratiti s povijesne inflacije na dezinflatorne i deflatorne pritiske”, rekao je Takahide Kiuchi, ekonomist na istraživačkom institutu Nomura u Tokiju i bivši član uprave BOJ-a. “Inflacija će se smanjiti na račun pooštravanja monetarne politike i usporavanja gospodarstva. Trend cijena u konačnici će biti diktiran potencijalnom globalnom stopom rasta, koja slabi zbog pandemije i situacije u Ukrajini.”

Dobro usidrena očekivanja?

Ekonomisti Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju identificirali su promjenu u dugoročnim inflatornim očekivanjima, dijelom zbog bolje politike središnje banke, kao jedan od razloga zašto su američke cijene ostale niske tijekom većeg dijela tog razdoblja.

“Javnost je očekivala da će se inflacija, čak i ako je kratkoročno svladana šokovima, dugoročno vratiti na nisku, normalnu razinu”, napisali su. “To očekivanje je zauzvrat gotovo sigurno pomoglo stabilizaciji stvarne inflacije.” I napomenuli su da čak i nakon godinu dana skoka cijena, dugoročna inflacijska očekivanja nisu puno veća nego prije deset godina.

U međuvremenu, ulagači u obveznice posljednjih tjedana smanjuju svoja inflacijska očekivanja.

Bazni efekt

Neki od trenutnih skokova inflacije pojačani su onim što je poznato kao učinci bazne godine. U suštini, inflacija je bila visoka kada su se međugodišnje promjene cijena mjerile u odnosu na vrijeme ranije u pandemiji kada su gospodarstva zastala i troškovi opali. Ali uskoro će se umjesto toga mjeriti u odnosu na trenutačnu povišenu razinu cijena – tako da će se dio tog učinka poništiti.

Regije poput Europe koje se oslanjaju na uvoznu energiju mogle bi doživjeti veći pad inflacije od drugih ako bi se cijena goriva poput nafte i plina brzo ohladila.

“Cijene roba će se početi smanjivati”, rekla je Priyanka Kishore iz Oxford Economicsa. “Ostati će visoki prema povijesnim standardima. Ali malo je vjerojatno da će se nastaviti penjati.” Ona očekuje da će do sredine 2023. cijene hrane i energenata pasti za 10% do 15% u odnosu na godinu ranije, što će pomoći smanjenju ukupne inflacije.

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije