Financa
Digitalni poslovni portal

CNN: Dolazi ekonomski uragan

Ono najgore od pandemije možda je prošlo, ali naknadni gospodarski potresi globalne krize, znatno pogoršani ruskim ratom protiv Ukrajine, znače da se povratak u normalu ne nazire.

“Uragan je u blizini kreće se prema nama. Ne znamo samo radi li se o manjoj oluji ili superoluji Sandy. Bolje se pripremite”, rekao je izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon prošlog tjedna.

Pandemija je napregnula opskrbne lance

Za razvijeni svijet, izgledi za ozbiljnu recesiju su duboko zabrinjavajući. U siromašnijim zemljama, rastući strah i već prisutna opasnost su ono što Svjetski program za hranu (WFP) naziva nadolazećom “katastrofom gladi”, piše CNN.

Kada gospodarstva ulaze u recesiju, a stope siromaštva povećavaju, politički sustavi postaju nestabilni. I to već vidimo u nekim zemljama.

Dok izlazimo iz zagrljaja pandemije, počinjemo uviđati kako je koronavirus preoblikovao svijet. Takva slika već je bila dovoljno zabrinjavajuća i prije nego što je Rusija zadala udarac koji je gurnuo svijet unatrag.

Pandemija je napregnula opskrbne lance jer su poduzeća smanjila ili potpuno zaustavila proizvodnju. Dostava i logistika bili su sputani, što je cijene još više povisilo. Promjena ideja o radu potaknula je milijune ljudi da napuste posao, mnogi od njih odbijaju prihvatiti radna mjesta koja su uzimali prije krize, što je ozbiljno poremetilo tržišta rada. Vlade su pumpale gotovinu kako bi održale ljude na površini, potaknuvši inflaciju koja sada prisiljava središnje nacionalne banke da podižu kamatne stope i poduzimaju druge bolne mjere.

Dimon je govorio o američkom gospodarstvu, govoreći o utjecaju nastojanja Federalnih rezervi da uguše rastuću inflaciju. No, gospodarski odjeci dviju kriza – pandemije i rata u Ukrajini – izazivaju šokove diljem cijelog planeta.

Cijene plina vrtoglavo rastu diljem svijeta, kao i cijene hrane

Dok neki u SAD-u žure okriviti trenutačnu administraciju za nevolje, činjenica je da gotovo svaki simptom koji pogađa američko gospodarstvo pogađa i veći dio svijeta. Cijene plina vrtoglavo rastu diljem svijeta, kao i cijene hrane. Nedostatak osoblja postao je muka vlasnika poduzeća. Ploče s natpisom “Zapošljavamo” postavljeni su diljem Amsterdama, Bruggea i bezbroj drugih gradova, a neke kompanije skraćuju radno vrijeme zbog nedostatka radnika. Neadekvatnost osoblje također uzrokuje beskrajne redove u zračnim lukama diljem Europe, baš kao što pridonosi otkazivanju letova u SAD-u.

Cijene plina rasle su i prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin započeo invaziju na Ukrajinu. To je zato što su tijekom pandemije, kada je cijena plina pača ispod dva dolara po galonu u SAD-u, proizvođači i rafinerije smanjili proizvodnju za gotovo 40%. Neke su rafinerije čak i trajno zatvorene. Kad se gospodarstvo počelo oporavljati, polako su se podizali na prethodne razine.

Tada je Rusija, veliki proizvođač nafte, napala Ukrajinu, a cijene nafte su još više skočile. Proizvodnja u SAD-u je porasla, ali nedovoljno.

Cijene hrane i glad već su bile na kriznim razinama diljem svijeta i prije rata u Ukrajini, uz stalnu nestašicu gnojiva, koju je također pogoršao ruski rat, otežavajući probleme proizvodnje.

Oxfamova studija iz srpnja 2021. otkrila je šesterostruko povećanje broja ljudi koji žive u uvjetima nalik gladi u odnosu na 2020., pri čemu je više ljudi umrlo od pothranjenosti nego covida. Situacija se pogoršala otkako su ruske snage neke od ukrajinskih poljoprivrednih površina pretvorile u ratne zone, a zatim blokirale ključne ukrajinske luke kao što je Odesa i ukrale ukrajinsko žito, lišavajući globalna tržišta glavnog izvora osnovne hrane.

Koje su političke posljedice?

Političke posljedice već su vidljive.

U Kolumbiji, gdje je pandemija desetkovala srednju klasu i milijune poslala u siromaštvo, prvi krug predsjedničkih izbora prošlog tjedna donio je šokantan rezultat.

Nakon desetljeća uspjeha kandidata centra ili desnog centra, kolumbijski birači u drugom krugu izbora 19. lipnja birat će između bivšeg ljevičarskog gerilca, senatora Gustava Petra, koji obećava duboke promjene, te Rodolfa Hernándeza, uglavnom nepoznatog 77-godišnjeg poslovnog čovjeka i bivšeg gradonačelnika kojeg neki opisuju kao kolumbijsku verziju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, s mizogenim stavovima i sklonošću kontroverzama.

Budući da se većina Kolumbijaca suočava s neizvjesnošću hrane, a 40% njih živi u siromaštvu, birači su odabrali dvije figure protiv establišmenta, što je vjerojatno reakcija stanovništva traumatiziranog ekonomskim problemima i pogoršanjem nejednakosti.

Kada ljudi dožive ekstremnu ekonomsku patnju, često zahtijevaju promjenu. I čini se da promjena dolazi. Kolumbijci su na rubu.

Slične drame događaju se diljem svijeta. Svaka je zemlja drugačija i svaka situacija uključuje više čimbenika. No nepobitno je da se utjecaj pandemije koronavirusa nastavlja na mnogo značajnije načine od naših iscrpljujućih rasprava o tome treba li nositi maske ili se družiti u kućama s prijateljima.

U Šri Lanki, na primjer, loše su odluke prije pandemije ostavile zemlju duboko u dugovima. Tada je pandemija prekinula spasonosni turizam. Konačni udar došao je kada je ruski rat potaknuo još više cijene. Zemlja je ostala bez novca, nije platila dugove i sada si ne može priuštiti hranu ili lijekove. To je kriza koju nijedna druga zemlja nije doživjela. Usred masovnih prosvjeda, premijer je podnio ostavku, izgorjela mu je kuća, prosvjednici pozivaju i predsjednika da odstupi.

Široko rasprostranjena ekonomska previranja često su okidač za političku nestabilnost. Pogledajte takozvano Arapsko proljeće koje je prije deset godina potreslo Bliski istok, srušivši režime i pokrenuvši građanske ratove. Rast cijena hrane i nezaposlenost bili su među ključnim okidačima. Rast cijena mogao bi ponovno potaknuti političku nestabilnost na Bliskom istoku.

“Seizmička kriza gladi”

Pandemija je zadala ogroman udarac svijetu mimo milijuna života koje je već odnijela. A onda, baš kad je svijet pokušavao ublažiti uska grla u lancu opskrbe, stabilizirati tržišta rada i vratiti proizvodnju nafte na razinu prije pandemije, Putinov je rat poništio velik dio napretka.

Od svih hitnih slučajeva, najhitnija je “seizmička kriza gladi” za koju WFP kaže da već “zahvaća svijet” i da bi 48.9 milijuna ljudi mogla odvesti na rub gladi. To je višestruko više od gotovo 6.3 milijuna ljudi za koje je potvrđeno da su do sada umrli od covida.

Kako bi spriječile takvu katastrofu, svjetske sile trebale bi razmotriti načine za probijanje ruske blokade ukrajinskih luka. Putin pokušava gladovanje iskoristiti kao oružje, cinično sugerirajući da će pomoći u ublažavanju globalne gladi ako Zapad ukine sankcije Rusiji. Sankcije su, podsjećamo, pokrenula ruska agresija.

Europa bi također trebala raditi na jačanju ukrajinskog izvoza željeznicom, čak i ako to ne može nadoknaditi morske rute.

Zemlje s nižim prihodima u međuvremenu trebaju hitnu podršku. Otkako je počeo rat u Ukrajini, cijene žitarica su skočile, a financijska potpora za otkup očigledan je odgovor. Napori Svjetskog programa za hranu za opskrbu siromašnih zemalja hranom traži povećanje međunarodne podrške.

Kako smo shvatili posljednjih godina, problemi jedne zemlje ne ostaju unutar njenih granica. Već i sami humanitarni razlozi opravdavaju pomoć u sprječavanju gladi, ali postoje i uži osobni interesi.

Siromaštvo i glad pokreću velike migracije i proizvode političku nestabilnost. A to bi, kad se suočimo s nadolazećim gospodarskim uraganom, moglo ionako tešku situaciju učiniti još opasnijom, zaključuje CNN.

Izvor:index.hr

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije