Financa
Digitalni poslovni portal

Prijeti li zaista svijetu glad

Brojke su već zabrinjavajuće – prema izvorima Svjetskog programa za hranu, čak 811 milijuna ljudi širom svijeta odlazi na spavanje praznog stomaka, dok je 48,9 milijuna ljudi suočeno sa ekstremnim stupnjem gladi. Situacija bi se mogla i dodatno pogoršati jer smo svjedoci četiri faktora koji utiču na globalnu opskrbu hranom, a to su:

Klimatske promjene

Suše, poplave, požari i druge prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama uništavaju usjeve i otežavaju bavljenje poljoprivredom. Vreli valovi koji pogađati Indiju, u kombinaciji sa ispodprosječnim padalinama, naveli su vladu ove zemlje da obustavi izvoz žitarica i tako zaštiti domaće tržište.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava da su u svibnju ove godine u Indiji zabilježene temperature između 45 i 50°C, a predviđeno je da će prosječna temperatura širom ove zemlje porasti za 2,4 do 4,4°C do 2100. godine, piše indijski The Hindu. Imajući u vidu da je Indija jedan od najvećih proizvođača žitarica u svijetu, jasno je da će slaba žetva pogoditi ne samo stanovnike ove zemlje, već i šire.

Sukobi

60 posto gladnih u svijetu živi u oblastima pogođenim ratom što ukazuje na to da su sukobi vjerojatno najveći pokretači gladi. Rat u Ukrajini dodatno je uzdrmao svjetsku opskrbu hranom jer su sukobljene strane ujedno među najvećim svjetskim izvoznicima žitarica – Rusija na prvom, a Ukrajina na petom mjestu. Zemlje na koje će se u najvećoj mjeri odraziti Ukrajinska kriza kada je riječ o opskrbi žitaricama su Somalija, Benin, Laos, Egipat i Sudan, navodi Statista.

Posljedice pandemije

Virus COVID-19 dvostruko je pogoršao krizu hrane u svijetu, a efekti pandemije vidljivi su i sada, naročito kod najsiromašnije populacije. Sa nekadašnjih 135 milijuna ljudi koji nisu imali stabilan pristup hrani 2019. godine, taj broj tijekom pandemije se popeo na 276 milijuna ljudi, a do kraja 2022. godine mogao bi dosegnuti 323 milijuna ljudi, saopćio je Svjetski program za hranu (WFP).

Troškovi dopremanja hrane do ugroženih – WFP upozorava da je cijena dopremanja hrane do gladnih porasla za 30 posto u usporedbi sa 2019. godinom. Potrebno je 21,5 milijardi američkih dolara kako bi WFP dopremio hranu do 147 milijuna ljudi u ovoj godini, a imajući u vidu jaz između velikih potreba za hranom i resursa koji su “dotakli dno”, mobiliziranje sredstava je žurno.


WFP, međutim, poručuje da isključivo novac nije dovoljan kako bi se okončala kriza hrane i došlo do “nula gladnih”. Neophodno je podjednako utjecati na sve spomenute faktore, okončati sukobe i biti dosljedan u rješavanju klimatske krize kako bi u budućnosti bilo dovoljno hrane za sve, a to je nešto na šta samo svjetski lideri mogu uticati.

Izvor: Energetski portal

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije