Financa
Digitalni poslovni portal

Je li jedan od najgorih dana u povijesti Wall Streeta znak da stiže ozbiljna kriza?

Burze u SAD-u su od početka godine u padu, a 13. lipnja je bio jedan od najgorih dana u povijesti burze u New Yorku ili najgori u 35 godina, ovisno o metrici koja se upotrebljava. NYSE Composite, burzovni indeks koji uključuje više od dvije tisuće dionica i ostalih vrijednosnih papira, pao je za 568.79 bodova, tj. 3.77 posto.

To samo po sebi nije toliko alarmantno, ali je više od 90 posto izdanja (obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira) bilo u minusu. Znači, tek je svako deseto izdanje dionica, obveznica itd. na taj dan ostvarilo pozitivan prinos. Još gore, više od 98 posto ukupnog volumena trgovanja se odnosilo na izdanja koja su dan završila u minusu.

Prema tom mjerilu, bio je jedan od najgorih dana na njujorškoj burzi u povijesti, najgori od takozvanog crnog ponedjeljka, 19. listopada 1987. Taj dan je na burzi “izbrisano” 500 milijardi dolara vrijednosti, što je u današnjoj vrijednosti, s obzirom na inflaciju, oko bilijun i tristo milijardi dolara.

Ni na drugim burzama nije bila puno bolja situacija. Cijena dionice Tesle na NASDAQ-u je pala za pedeset dolara, 7.1 posto, u jednom danu. Amazon, Meta Platforms (Facebook), Apple, Microsoft… sve je bilo u “crvenom”.

Indeks S&P 500, koji prati dionice petsto najvećih kompanija u SAD-u, pokazao je da je trenutno tržište medvjeđe, a karakteriziraju ga pesimizam, pad cijena na burzi, rasprodaja, strah i općenito loša ekonomska predviđanja budućnosti. Potvrda da je nastalo medvjeđe tržište je što je S&P indeks 20 posto ispod zadnje najviše vrijednosti.

Rast cijena je doveo do velikog pada na burzama

Većina analitičara smatra da je za lošu situaciju na burzi odgovoran nastavak i intenziviranje inflacije u SAD-u, zbog čega se pretpostavlja da će američka središnja banka podignuti referentnu kamatnu stopu više nego što se očekivalo. Podizanje referentnih kamatnih stopa je politika kojom se bori protiv inflacije, tj. rasta cijena.

S tim se slaže i ekonomski analitičar Vuk Vuković. “Razlog pada na burzama zadnjih dana je viša nego što je očekivano inflacija u SAD-u, a slično je i u Europi, burze su u padu jer je inflacija prilično visoka. To znači da investitori očekuju da će središnje banke, američki FED i europski ECB, dizati kamatne stope još više nego što je najavljeno, odnosno da ćemo do kraja godine u SAD-u imati možda i preko 3 posto referentnu kamatu, a u eurozoni oko 1.5 do 2 posto. To automatski znači skuplje zaduživanje i za firme i za građane i za države. Povrati na državne i korporativne obveznice su se za neke udvostručili, a za neke čak utrostručili u posljednjih godinu dana, što znači da su troškovi zaduživanja sada veći”, pojašnjava Vuković

Od početka godine, kada je postalo jasno da će inflacija rasti usprkos uvjeravanju čelnika američke središnje banke FED-a i europske središnje banke ECB-a, burze negativno reagiraju, a posebno dionice tehnoloških kompanija.

Meta Platforms (Facebook) je 2022. počeo s cijenom iznad 335 dolara po dionici, a trenutno je niža od 165 dolara i pada. Pad od pedeset posto u pola godine je bolan indikator. Apple je prošao nešto bolje, s padom cijene sa 180 dolara po dionici na 132 dolara, što je minus veći od 25 posto od početka godine.

Jedan od većih gubitnika je Tesla, s padom cijene s 1200 dolara po dionici na samom početku 2022. na današnjih 650 dolara po dionici, za 45 posto. Netflix, čijim je dionicama cijena pala s gotovo 600 dolara na početku godine na manje od 170 dolara, više od 70 posto, također je jedan od većih gubitnika.

Netflix je posebno zanimljiv jer se radi o kompaniji koja je profitirala od pandemije. Budući da se bavi prikazivanjem filmova i serija, a za vrijeme covida-19 su ljudi više boravili u kući, među ostalim i zbog lockdownova, prodaja usluga prikazivanja filmova i serija na zahtjev je naglo narasla.

To je, naravno, dovelo do rasta broja mjesečnih pretplata i korisnika, rasta prihoda i rasta cijene dionice. Ali kako inflacija sve više raste, kućni su budžeti građana sve više pogođeni i prvo čega se odriču su upravo pretplate na usluge poput Netflixa da bi uštedjeli.

Američka središnja banka FED je već počela s borbom protiv inflacije dizanjem referentnih kamatnih stopa, a iako europska središnja banka ECB standardno kasni (kasnije su i priznali problem inflacije), očekuje se da će i ona krenuti u borbu protiv rasta cijena podizanjem referentnih kamatnih stopa.

“Inflacija s jedne strane tjera središnje banke na podizanje kamata, što gura ekonomiju u recesiju, a s druge značajno smanjuje raspoloživi dohodak građanima, pogotovo onima s nižim dohocima koji onda drastično režu svoju potrošnju. Općenito, zbog inflacije svi režu neesencijalnu potrošnju (poput pretplata na razne usluge), što brojne industrije gura u problem”, objašnjava Vuk Vuković.

Burze su se umjetno napuhale u vrijeme pandemije

Oni koji su pratili kretanje burzi od početka pandemije 2020. do kraja 2021. su mogli primijetiti da su se čudno ponašale. Dok je svjetsko gospodarstvo padalo zbog protupandemijskih mjera, svjetska trgovina bila otežana, pomorski prijevoz višestruko poskupio, cijele industrije zaustavljane, ljudima zabranjeno kretanje i potrošnja itd., burze su ostvarivale povijesne rekorde.

Profesor ekonomije sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) Boris Podobnik nam je objasnio zašto se to događalo, zbog čega su se burze kretale suprotno od gospodarstva.

“Zadnjih nekoliko desetljeća smo živjeli u vremenima u kojima je čak i tijekom inflacije i recesije burza rasla jer je natiskani novac uglavnom završavao u bankama, a bogati kupuju nekretnine i dionice, a ne salamu i sir. Dakle, kad je svjetskoj ekonomiji bilo loše, ljudi su barem vjerovali najboljem dijelu američkog gospodarstva koje zbog globalizacije nije ni bilo samo američko. Samo, ako se novac globalno obezvrjeđuje, a gubi se povjerenje i u vrlo inovativne svjetske firme, ako pada i tržište kriptovaluta, ipak postoji jedno tržište koje raste, a to je tržište sirovina, posebno nafte, plina, željeza, rijetkih metala i hrane”, opisuje situaciju Podobnik.

“Problem je što su sirovine dobrim dijelom u rukama protivnika Zapada, zemlje koja se sankcionira, a zauzima šestinu kopna, Rusije. Dakle, nije čudno da u toj novoj ravnoteži bipolarnog svijeta, kojoj svjetska ekonomija teži, standardna zapadna tržišta moraju nešto izgubiti na vrijednosti, samo je pitanje hoće li to stanje biti dugoročna ravnoteža ili će se ona poništiti za godinu, dvije”, nastavlja.

“Zbog rata u Ukrajini prvi čovjek J. P. Morgana Jamie Dimon, jedna od časnijih i sposobnijih osoba s Wall Streeta, očekuje uragan na tržištima i globalnoj ekonomiji i još veći utjecaj na cijene sirovina, pri čemu bi barel nafte mogao ići i do 175 dolara. A zamislimo, ako je ovo sve izazvala Rusija, što bi tek sankcioniranje Kine moglo izazvati”, zaključuje.

Zbog toga što je gospodarstvo prisilno zaustavljeno za vrijeme pandemije, države i središnje banke država su ga morale “stimulirati” da ga održe na životu. Središnje banke su to radile ekspanzivnim monetarnim politikama, popularno zvanima “printanje novca”, a države ekspanzivnim fiskalnim politikama, poznatima kao “helikopterski novac”.

Iako neki ekonomisti smatraju da su za trenutni rast cijena i povijesno visoku inflaciju krive politike “helikopterskog novca”, jasno je da su za kontraintuitivni rast dionica na burzama za vrijeme gospodarske krize krive primarno monetarne politike “printanja novca”.

Stoga je realno pretpostaviti da su nakon dvije godine “upumpavanja” novca u sustav, dok je gospodarska aktivnost stagnirala ili se smanjivala, burze jednostavno prenapuhane, a dionice precijenjene.

Čini se sve da se izbjegne stagflacija, jedna od najgorih situacija u kojima se može nalaziti gospodarstvo

Vuk Vuković nam objašnjava što za građane znači kada središnje banke podižu referentne kamatne stope.

“Za građane rastu kamate na stambene/hipotekarne kredite i kreditne kartice. U SAD-u je postotak dohotka koji se troši na otplatu kredita narastao s 20-ak posto na 34 posto, dakle ljudi trećinu dohotka u prosjeku troše na otplatu kredita. Jasno da zbog toga pada potrošnja, a kod firmi će zbog skupljeg zaduživanja padati investicije. Sentiment potrošača je u SAD-u i EU na povijesno niskim razinama. I građani i firme su pritisnuti inflacijom, a uskoro će biti i kamatama”, objašnjava.

Kada središnje banke podižu referentne kamatne stope, “obične” banke podižu svoje kamatne stope građanima i kompanijama. Stanovništvu je tada skuplje zaduživati se pa podiže manje kredita, kupuje manje dugoročnih dobara kao što su nekretnine i automobili i općenito manje troši.

Istodobno će zbog skupljeg zaduživanja kompanije manje investirati, što znači da će se stvarati manje poslova. Zbog smanjenih investicija kompanija i potrošnje stanovništva usporava gospodarstvo i u konačnici raste nezaposlenost.

Ekonomija se “hladi”, što je i cilj politike podizanja referentnih kamatnih stopa, time se djeluje prema snižavanju cijena, a rast nezaposlenosti je cijena koju treba platiti za to. Ali središnje banke, države i ekonomisti su spremni na sve samo da se izbjegne noćna mora ekonomista, stagflacija.

“Lako je moguće da ove godine prvi put nakon 70-ih imamo stagflaciju – negativan rast plus inflaciju. Europu još dodatno pogađa rat u Ukrajini koji pojačava inflatorne pritiske, što znači da ju ni rast kamata ECB-a neće previše usporiti. Prije svega jer su cijene energenata (nafta, plin, struja) glavni uzrok inflacije, puno jači nego primjerice rast cijena hrane”, zaključuje Vuković.

Istodobna recesija, što znači rast nezaposlenosti, i rast cijena, jedna je od najgorih situacija u kojoj se neko gospodarstvo može nalaziti. Problem je što politike koje se inače koriste za borbu protiv inflacije smanjuju gospodarski rast i pogoršavaju recesiju, a politike koje se koriste za borbu protiv recesije povećavaju inflaciju. Kako u stagflaciji postoji istodobno problem recesije, tj. nezaposlenosti, i rasta cijena, teško je izabrati prave politike za izlaz iz te situacije.

Burze su možda prenapuhane na nerealne razine zadnje dvije godine, ali još uvijek su dobar indikator sentimenta u gospodarstvu. Kako monetarni stimulansi staju, burze se ispuhuju. Ako se tome još doda i opasnost od stagflacije, te nemoguće situacije u ekonomiji, negativna kretanja na burzi su možda samo najava krize.

Izvor:index.hr

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije