Financa
Digitalni poslovni portal

Skida se ‘prašina’ sa 40 godina starih ideja o afričkom plinu za Europu

Alžir, Nigerija i Niger surađivat će na gradnji Transsaharskog plinovoda.

Pomalo već “prašnjave” ideje o plinovodima koji bi iz Sahare dovodili plin do Europe u posljednje vrijeme opet postaju aktualne.

Kako piše Deutsche Welle, ideju o Transsaharskom plinovodu (TSGP) – trilateralnom projektu prvi put zamišljenom prije četiri desetljeća – u lipnju su pokušali oživjeti dužnosnici Alžira, Nigera i Nigerije na sastanku u nigerskom gradu Niameyju.

Već u srpnju ministri energetike te tri države potpisali su memorandum o razumijevanju i dogovorili osnivanje radne skupine koja bi trebala osvježiti studiju izvodljivosti.

Obveza samo na papiru

Ideja o plinovodu koji bi dovodio plin iz srca Afrike do Europe prvi je puta predstavljena prije 40 godina. Gradnju tog plinovoda više nitko nije spominjao do 2009. kada su te tri države sklopile sporazum o pokretanju projekta, no sve je ostalo na tome.

TSGP, poznat i pod nazivom NIGAL, sada bi mogao biti korak bliže stvarnosti s obzirom da Europa ubrzano pokušava smanjiti ovisnost o uvozu ruskog plina. Cijena gradnje plinovoda TSGP procjenjuje se na 12,8 milijardi eura, a kada bude dovršen, transportirat će godišnje 30 milijardi prostornih metara plina iz Nigerije kroz Niger do Alžira.

Tamo bi bio spojen na podmorski Transmediteranski plinovod (TransMed) prema Europi. Postoji i druga opcija, da se nigerijski plin u Alžiru ukapljuje i tovari na LNG tankere.

Energetski stručnjaci skeptično gledaju na mogućnost da u idućih pet do 10 godina afrički plin poteče prema Europi. Neki smatraju da su male šanse da gradnja plinovoda uopće započne u idućih 10 godina. Isaac Botti, nigerijski stručnjak za javne financije, smatra da će nedostatak političke volje biti najveći izazov za ovaj projekt.

“Mislim da je potpisani memorandum samo obvezujući na papiru. Svaka stvarna obveza treba biti podržana konkretnim potezima. Do sada nismo vidjeli stvarne napore kod nigerijske vlade”, kaže Botti. TSGP će ukupno biti dugačak 4128 kilometara od čega nigerijska trasa iznosi 1037 kilometara.

Plinovod bi mogao ostati samo san

Kroz Niger bi plinovod prolazio u dužini od 841 kilometar, a oko 2310 kilometara iznosila bi trasa kroz Alžir. Planirano je da plinovod služi i za opskrbu regionalnih i lokalnih distributera uzduž trase. Glavnina od 30 milijardi prostornih metara plina crpila bi se u delti Nigera, priobalnoj regiji na Atlantskom oceanu koja pripada Nigeriji i skriva najveće afričke rezerve nafte, piše poslovni.hr

Osim naftom, to je područje bogato i plinom uslijed čega je Nigerija postala drugi po veličini afrički izvoznik tog energenta, nakon Alžira. “Nigerija ima jedne od najvećih svjetskih zaliha plina, više od 5,6 bilijuna prostornih metara, s kapacitetom proizvodnje od 84 milijarde prostornih metara godišnje.

Gledano po ekonomskoj vrijednosti, govorimo o oko 800 milijardi dolara koje se mogu zaraditi od tog projekta”, kaže Isaac Botti. Unatoč golemom nigerijskom rudnom bogatstvu, njezino stanovništvo baš i ne osjeća blagodati jedne od vodećih svjetskih izvoznica nafte. Uz siromaštvo, zemlju muči i politička nestabilnost.

Na muslimanski većinskom sjeveru islamistička skupina Boko Haram godinama terorizira stanovništvo. Stručnjaci stoga smatraju kako bi zbog pogoršanja sigurnosne situacije Transsaharski plinovod mogao ostati samo san.

Snažnija politička volja

Početak gradnje plinovoda ovisi i o planovima razvijenih zapadnih država da zbog klimatskih promjena odustanu od daljnjeg korištenja fosilnih goriva. Europska unija, primjerice, planira smanjiti svoj ugljični otisak za najmanje 50 posto do 2030. godine, počevši s napuštanjem korištenja ugljena i nafte.

S druge strane, nekadašnji alžirski diplomat i stručnjak za Bliski istok Brahim Kas kaže kako postoje “ozbiljni” politički napori u sve tri države da se krene u oživotvorenje projekta. “Politička volja je snažnija nego početkom 2000-ih jer je geopolitička plinska kriza postala akutnija i trajat će duže razdoblje”, kaže Kas za DW.

Alžir posebice sada posjeduje tehničke i financijske sposobnosti za izgradnju plinovoda jer su rastuće cijene nafte i plina toj državi dale “enormnu moć za djelovanje”, tvrdi Kas. Kao primjer rastuće energetske važnosti Alžira, Kas ističe TransMed plinovod koji se od Alžira preko Tunisa proteže do Italije.

“Italija i Alžir nedavno su potpisali sporazum o povećanju isporuke plina za ovu i iduću godinu. To će kapacitet TransMeda dovesti blizu maksimuma”, kaže Kas. On smatra kako bi potreba za rastom kapaciteta izvoza plina mogla oživjeti još jedan pomalo zaboravljeni projekt.

Radi se o GALSI-ju, odnosno plinovodu Gasdotto Algeria-Sardegna Italia. Radi se o vezi koja bi povezala Alžir i Italiju preko otoka Sardinije. Kas smatra kako je Alžir sposoban sam izgraditi taj plinovod ako bi dobio dugoročna jamstva od europskih država o kupnji plina.

Bez toga ta sjevernoafrička država neće krenuti u gradnju GALSI-ja, kako se ne bi dogodilo da europske države jednog dana kažu da više ne trebaju afrički plin, zaključuje taj analitičar.

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije