Financa
Digitalni poslovni portal

Imovina Centralne Banke smanjena u usporedbi s krajem godine

Centralna Banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je svoje nerevidirano polugodišnje finansijsko izvješće, prema kojem, zaključno sa 30. lipnjem 2022., ukupna imovina te krovne bosanskohercegovačke financijske institucije iznosi 15,99 milijardi KM, za oko 454 milijuna KM manje u odnosu na 16,44 milijarde KM s kraja prethodne godine.

U strukturi imovine CBBiH prednjače dužnički instrumenti (po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit – 9,51 milijardi KM, po amortiziranom trošku – 1,17 milijardi KM) i depoziti kod stranih banaka (4,36 milijardi KM). Gotovina u stranim valutama vrijedi 452,57 milijuna KM, monetarno zlato 296,69 milijuna KM, nekretnine i oprema 49 milijuna KM, ostala ulaganja 27,81 milijuna KM, ostala imovina 14.48 milijuna KM, specijalna prava vučenja u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) 1,58 milijuna KM, a nematerijalna imovina 925 tisuća KM.

Obveze i kapital

Obveze CBBiH, ukupne vrijednosti 15,36 milijardi KM, uključuju novčanice i kovanice u opticaju (7,22 milijarde KM), depozite banaka (6,83 milijarde KM), depozite vlade i ostalih javnih institucija (1,31 milijarda KM) te rezerviranja (1,34 milijuna KM) i ostale obaveze (3,1 milijuna KM), dok njen kapital od 624,16 milijuna KM čine rezerve (597,17 milijuna KM), početni kapital (25 milijuna KM) i polugodišnja neto dobit (dva milijuna KM).

Poslovanje Centralne banke bilo je izloženo značajno drugačijim okolnostima za izvršavanje operacija u tekućem izvještajnom periodu u odnosu na uporedne izvještajne periode i finansijske informacije objavljene u posljednjim godišnjim finansijskom izvješću. Te okolnosti dovele su do značajnih promjena iznosa na pojedinim pozicijima finansijskog položaja i uspješnosti CBBiH na datum izvještavanja, odnosno u izvještajnim periodima u odnosu na usporedne.

Centalna Banka Bosne i Hercegovine
Centalna Banka Bosne i Hercegovine

U tekućem izvještajnom periodu došlo je do smanjenja iznosa ukupnih deviznih rezervi, kao posljedice pada fer vrijednosti investiranih deviznih rezervi, iako je došlo i do smanjenja monetarne pasive. Volatilne promjene na finansijskim tržištima eurozone su se odrazile na privremeni pad neto strane aktive i kapitala CBBiH.

Smanjenje monetarne pasive obilježeno je aktivnostima domaćih komercijalnih banaka i deponenata CBBiH. Prvobitni značajni zahtjevi domaćih komercijalnih banaka za intezivnim povlačenjem gotovog novca u konvertibilnim markama i novčanica eura, uspješno su realizirani pravovremenim reakcijama CBBiH te je zaustavljeno naglo povlačenje KM gotovine i normalizirana i stabilna emisija novčanica i kovanica u opticaju.

Garantirana konvertibilnost KM niti jednog momenta nije bila ugrožena i sve zakonske obveze CBBiH po ovom pitanju su nesmetano izvršavane“, napominje se u Izvješću, u kojem se precizira da su bruto devizne rezerve CBBiH sa 16,35 milijardi s kraja prošle godine smanjene na 15,90 milijardi KM. Vrijednost dužničkih instrumenata smanjena je sa 11,63 na 10,68 milijardi KM, gotovine u stranim valutama sa 469,59 na 452,57 milijuna KM, monetarnog zlata sa 301,99 na 296,69 milijuna KM, a specijalnih prava vučenja u MMF-u sa 1,88 na 1,58 milijuna KM, dok su istovremeno depoziti kod stranih banaka ojačali sa 3,94 na 4,46 milijardi KM. Neto strana aktiva, pak, smanjena je sa 772,78 na 534 milijuna KM, pri čemu je struktura monetarne pasive, koja je pala sa 15,57 na 15,36 milijardi KM, izmijenjena na način da je vrijednost novčanica i kovanica u opticaju porasla sa 6,92 na 7,22 milijarde KM, depoziti banaka te vlade i ostalih institucija oslabili sa 7,22 na 6,83 milijarde KM, odnosno sa 1,43 na 1,31 milijardu KM.

Centralna Banka BiH je deponirala 1,24 milijarde KM u Slovačkoj, što je najviše u jednoj stranoj valuti dok među dužničkim instrumentima u koji se ulažu bh. devizne rezerve, ukupno vrijednim 7,33 milijarde KM, dominiraju 2,82 milijarde KM vrijedne francuske državne obveznice.

Postepeni oporavak finansijskih tržišta i rast tržišnih prinosa dužničkih instrumenata zemalja eurozone izazvao je snažne turbulencije na finansijskim tržištima tijekom drugog kvartala izvještajnog perioda. Najnovije najave službenika Europske centralne banke (ECB) o namjeri povećanja referentne kamatne stope u srpnju i rujnu, naglašena zabrinutost oko povećanja inflacije, snažni rast cijena hrane i energenata uzrokovanih ratom u Ukrajini te opasnost od ponovne recesije u eurozoni, doveli su do dnevnih značajnih oscilacija tržišnih cijena i prinosa dužničkih instrumenata zemalja eurozone. Takvi značajni i nagli izmijenjeni uslovi na finansijskim tržištima direktno su se odrazili i na cjelokupne finansijske performanse investiranih deviznih rezervi CBBiH.

Centralna Banka BiH - ilustracija
Centralna Banka BiH – ilustracija

Nagli pad fer vrijednosti deviznih rezervi CBBiH je uzrokovan navedenim okolnostima na financijskim tržištima eurozone i generirao je ukupni sveobuhvatni gubitak u izvještajnom periodu odnosno pad kapitala na datum izvještavanja. Prikazani gubitak ne povlači niti može povlačiti nikakve stvarne novčane odlive.

Centralna banka je iskoristila povoljne uvjete na financijskim tržištima i u ožujku 2022. prodala manju količinu unci monetarnog zlata, čime je realiziran dobitak u iznosu od 11,49 milijuna KM. Tijekom izvještajnog perioda, CBBiH je investirala dio sredstava deviznih rezervi u portfolio klasifikovan po amortiziranom trošku. Uslijed naglih promjena okolnosti na finansijskim tržištima, izvršene su određene prodaje dužničkih instrumenata i realiziran neto gubitak u iznosu od 10,16 milijuna KM, sumira se u Izvješću.

Gotovina i depoziti

Kako se precizira, gotovina u stranim valutama koja se drži u trezorima Centralne banke sadrži 452,53 milijuna KM u eurima, 21 tisuću KM u američkim dolarima i 18 tisuća KM u britanskim funtama.

Depoziti u stranim bankama, ukupne vrijednosti 4,46 milijardi KM, uključuju oročenih 3,80 milijardi KM (deponiranih u eurima) te depozite po viđenju u zbirnom iznosu od 663,33 milijuna KM (657,07 milijuna KM u eurima, 2,22 milijuna KM u dolarima, 2,10 milijuna u funtama, 2,04 milijuna KM u švicarskim francima). Najviše novca CBBiH čuva u Slovačkoj – 1,24 milijarde KM, koju slijede Švicarska (1,06 milijardi KM) i Francuska (826,34 milijuna KM).

Kada je riječ o dužničkim instrumentima, odnosno sredstvima deviznih rezervi CBBiH investiranih u likvidne državne obveznice zemalja eurozone, na kraju prvog polugodišta 2022. kuponski su (sa obračunatim kamatama) vrijedili 7,33 milijarde KM, a diskontni (sa obračunatom premijom) 2,18 milijardi KM. Listu zemalja u čije obveznice investira CBBiH predvode Francuska (2,82 milijarde KM), Njemačka (2,34 milijarde KM) i Španija (1,22 milijarde KM).

izvor: Biznis Magazin

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije