Financa
Digitalni poslovni portal

- OGLAS -

Alianz donosi izvješće o globalnom bogatstvu za 2022. godinu

Već treću godinu zaredom globalna financijska imovina zabilježila je dvoznamenkasti rast i završila na 233 bilijuna eura (rast od 10,4 posto). Ipak, ove se godine očekuje nominalni pad od preko 2 posto – u realnosti, kućanstva će izgubiti desetinu svog bogatstva. Povratak duga: 2021. godine dugovanje kućanstava poraslo je za 7,6 posto, što je najbrži rast još od vremena prije tzv. velike financijske krize.

Novi trendovi

Gledajući unatrag, 2021. godina vjerojatno je bila posljednja godina starog „novog normalnog“, u kojem je monetarna politika pokretala dionička tržišta u porastu. Kućanstva su se poprilično okoristila takvom situacijom – prošla godina već je treća godina zaredom u kojoj je globalna financijska imovina zabilježila dvoznamenkasti rast i dosegnula iznos od 233 bilijuna eura (+10,4 posto). U protekle je tri godine privatna imovina skočila za nevjerojatnih 60 bilijuna eura, što je jednako dodavanju dviju eurozona ukupnoj globalnoj financijskoj imovini.

Tri su se regije istaknule kada je riječ o rastu imovine: Azija (bez Japan) s rastom od 11,3 posto, istočna Europa (12,2 posto) i Sjeverna Amerika (+12,5 posto). Baš kao i protekle dvije godine, najbogatija regija na svijetu, s bruto financijskom imovinom po glavi stanovnika od 294.240 eura, u usporedbi sa svjetskim prosjekom od 41.980 eura, ostvarila je stope rasta karakteristične za tržišta u nastajanju. S druge strane, zapadna Europa (109.340 eura) ponašala se kao zrela, bogata regija i zabilježila rast od 6,7 posto.

Privatni dug - ilustracija (financa.ba)
Privatni dug – ilustracija (financa.ba)

Procvat dioničkog tržišta i promjena sastava štednje

Glavni pokretač rasta bio je procvat dioničkog tržišta koji je odgovoran za oko dvije trećine rasta bogatstva 2021. godine i „pogurao“ vrijednosne papire iz kategorije imovine (+15,2 posto). No, i nova je štednja ostala povišena. Usprkos prošlogodišnjem padu od oko 19 posto, s ostvarenih 4,8 bilijuna eura nova je štednja i dalje bila 40 posto iznad razine zabilježene 2019. godine. Promijenio se i sastav štednje, iako tek neznatno: udio bankovnih depozita zabilježio je pad, no s udjelom od 63,2 posto ipak su ostali preferirana kategorija imovine štediša; istovremeno su vrijednosni papiri, baš kao i osiguranja i mirovine, postali omiljeniji među štedišama, no njihov je udio u novoj štednji bio znatno manji, 15,5 odnosno 17,4 posto. Posljedično su bankovni depoziti na globalnoj razini 2021. godine ostvarili rast od „tek“ 8,6 posto, no još uvijek je riječ o drugom najvišem rastu zabilježenom do sada (nakon skoka od 12,5 posto iz 2020. godine). Pritom je imovina osiguravajućih i mirovinskih fondova zabilježila znatno slabiji rast (+5,7 posto).

Rat u Ukrajini je bio prekretnica

Godina 2022. označava prekretnicu. Rat u Ukrajini zaustavio je oporavak u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19 i okrenuo svijet naglavce: inflacija je uzela maha, svjedočimo nestašici energenata i hrane, a pooštrena monetarna politika „guši“ ekonomije i tržišta. Bogatstvo kućanstava osjetit će posljedice toga. Globalna financijska imovina u ovoj će godini pasti za više od 2 posto, što je prvi značajan pad od tzv. velike financijske krize 2008. godine. U realnosti, kućanstva će izgubiti desetinu svog bogatstva. No, za razliku od velike financijske krize nakon koje je uslijedio relativno brzi preokret, ovoga su puta srednjoročna predviđanja prilično pesimistična – očekuje se kako će prosječni nominalni rast financijske imovine iznositi 4,6 posto do 2025. godine (u usporedbi s 10,4 posto u prethodne tri godine).

rast duga

Godina 2021. označila je kraj jednog razdoblja“, istaknuo je Ludovic Subran, glavni ekonomist tvrtke Allianz. „Protekle tri godine bile su izuzetne i za većinu štediša predstavljale su razdoblje blagostanja. No, ova i nadolazeće godine bit će drugačije. Kriza u području troškova života stavit će koncept društvenog ugovora na kušnju. Tvorci politika suočeni su s golemim izazovom ovladavanja energetskom krizom, provođenja zelene transformacije i poticanja rasta uz istovremeno kočenje monetarne politike. Nema više mjesta za bilo kakve pogreške u politikama. Ključ uspjeha leži u inovativnim i ciljanim mjerama na nacionalnoj razini, kao i u europskom jedinstvu na nadnacionalnoj razini.

Dug stanovništva prihvatljiv

Na kraju 2021. godine globalni dug kućanstava iznosio je 52 bilijuna eura. Godišnji rast od 7,6 posto uvelike je nadmašio dugoročni prosjek od +4,6 posto i rast od 5,5 posto iz 2020 godine. Veći rast posljednji je puta ostvaren 2006. godine, puno prije velike financijske krize. Međutim, zbog naglog povećanja nominalnog outputa, globalni omjer zaduženosti (obveze kao postotak BDP-a) pao je na 68,9 posto (u usporedbi sa 70,5 posto zabilježenih 2020.).

Geografski razmještaj duga promijenio se od posljednje krize. Dok je udio naprednih tržišta u padu (primjerice, udio SAD-a od velike je financijske krize zabilježio pad od 10 postotnih bodova na 31 posto), ekonomije u nastajanju odgovorne su za sve veći dio globalnog duga, prije svega Azija (bez Japana):, njihov je udio u proteklih deset godina više nego udvostručen i iznosi 27,6 posto.

Zabrinjava nas nagli rast duga na početku globalne recesije. U proteklom je desetljeću na tržištima u nastajanju dug kućanstava ostvario dvoznamenkaste stope rasta, što je pet puta brže od rasta zabilježenog u naprednim ekonomijama. Pa ipak, ukupne razine duga čine se podnošljive. No, s obzirom na nepovoljne strukturne uvjete s kojima su suočena spomenuta tržišta, postoji stvarna opasnost od dužničke krize.

,izjavila je Patricia Pelayo Romero suautorica Allianzova izvješća

Neto financijska imovina po glavi stanovnika 2021. godine u eurima i u odnosu na prethodnu godinu u postocima te pozicij 2001.

  1. SAD 259.780; 13,2; 2.
  2. Švicarska 237.110; 7,9; 1.
  3. Danska 183.610; 25,3; 17.
  4. Švedska 146.510; 19,0; 16.
  5. Tajvan 138.220; 9,5; 10.
  6. Singapur 134.150; 6,8; 14.
  7. Novi Zeland 132.170; 11,5; 6.
  8. Nizozemska 125.510; -2,0; 7.
  9. Kanada 125.290; 11,7: 9.
  10. Izrael 106.220; 12,5; 11.
  11. Belgija 103.700; 5,1; 3.
  12. Ujedinjena Kraljevina 102.830; 5,0; 5.
  13. Japan 102.720; 5,3: 4.
  14. Australija 99.400; 11,3; 18.
  15. Irska 77.610; 12,4; 13.
  16. Francuska 72.320; 7,4; 12.
  17. Italija 71.820; 7,7; 8.
  18. Njemačka 69.290; 9,7; 19.
  19. Austrija 67.930; 5,8; 15.
  20. Malta 50.330; 3,7; 21.

Interaktivnu kartu globalnog bogatstva možete pronaći ovdje, a istraživanje ovdje.

Izvorni članak: Svijet Osiguranja

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije