Financa
Digitalni poslovni portal
Financa Header Banner – 970×250 br 6

Kriptoindustrija i regulatori godinama ‘preko nišana’, no tome stiže kraj

Ubuduće će se svim kripto transakcijama iznad 1000 eura provoditi dubinska analiza što razumljivo nailazi na nezadovoljstvo ulagača godinama naviknutih na anonimnost.

Kriptoindustrija i regulatori godinama su se gledali “preko nišana”, no tome stiže kraj. S nezaustavljivim ulaskom u “mainstream” gdje se kriptovalutama može kupovati u trgovinama ili diverzificirati ulagačke portfelje na savjet privatnog bankara, regulatorima je postalo jasno da kripto neće nestati već su pravila igre nužna. Industrija, pak, shvaća da je dosegnula razinu da prihvatiti neka ograničenja koja odavno vrijede za klasične financije; od sprečavanja pranja novca, procjene rizika do zaštite potrošača, no regulatorni stisak mnoge ne veseli.

Krajem godine Europski parlament trebao bi usvojiti sveobuhvatan pravni okvir u čijem je središtu Uredba o tržištima kriptoimovine, poznatija pod kraticom MiCA čija puna primjena u članicama kreće 18 mjeseci nakon stupanja na snagu. Uredba donosi harmonizaciju propisa unutar EU koja su dosad bila u raskoraku među članicama, definirajući vrste kriptoimovine i dajući naglasak na zaštitu potrošača te integritet tržišta, a transparentnost je cilju sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Rastuća popularnost alternativnih tijekova novca kojima se u pravilu teško može uprijeti prstom u podrijetlo, odavno je zazvonio na uzbunu, posebice kada ulazi u klasični financijski sustav. Ubuduće će se svim kripto transakcijama iznad 1000 eura provoditi dubinska analiza što razumljivo nailazi na nezadovoljstvo ulagača godinama naviknutih na anonimnost. “Tko je dosad mislio da ulaganje u kriptoimovinu daje apsolutnu anonimnost, bio je u zabludi. Kriptoimovina daje određenu pseudoanonimnost. Ono što je bitno je odmjereno vagati pravo pojedinca na privatnost i legitimne želje zakonodavca i društva da spriječi da se pranjem novca kriminalci obogaćuju, a tu treba voditi računa o načelu razmjernosti”, kaže odvjetnik Vlaho Hrdalo, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute. S novim pravnim kišobranom pred vratima Udruga je organizirala regulatorni “meetup”, upoznavanje s novim propisima i panel diskusiju koja je okupila predstavnike Hanfe, Ureda za sprečavanje pranja novca i industrije, vrhunac petogodišnjeg rada na poboljšanju dijaloga s javnim tijelima koji je izazvao dosad nezabilježen interes publike. Kako ispitivanje porijekla imovine izgleda iz perspektive poreznjaka, plastično opisuje Paulino Lonza, voditelj službe za financijske istrage nezakonito stečene imovine u Poreznoj upravi. “Jedino što nam odmah izaziva glavobolje su kriptovalute, ostala imovina može se pratiti i postoje registri. Cilj nam je borba protiv kriminala, nitko ne želi da kriminalci žive na visokoj nozi”, kaže.

Ilustrira da je vrlo teško doći do inicijalnih podataka ima li netko virtualnu imovinu ili ne, a modus operandi “perača” novca je plaćanje poreza.

U karijeri sam vidio primjere da ljudi uredno plate porez na oprani novac pokušavajući mu dati legitimitet. Vi ste zatvoreni svijet do kojeg se još nitko nije probio. Svaka imovina jednako je pogodna za pranje novca, regulacija u cijelom svijetu ide u smjeru da se paralelni sustav približi financijskom sustavu”, rekao je Lonza. Među okupljenima to je izazvalo negodujući žamor uz opaske da se najviše novca opere putem banaka.

Porezni tretman

Vrijedi napomenuti da ulagače u kriptoimovinu porezni sustav tretira vrlo nježno; ta se imovina gleda kao financijska, oslobođena je PDV-a, na prodaju nakon dvije godine ne plaća se porez na dohodak, a proda li se unutar 24 mjeseca oporezuje se po stopi 10 posto i to na zaradu.

Dojam je da su regulatori došli do zaključka da kripto neće nestati pa su ga nevoljko odlučili ipak regulirati, no Nikola Škorić iz Electrocoina misli drukčije jer je već na snazi jedna direktiva, a sada dolaze dvije uredbe.

Ne mislim da su regulatori zaključili da kripto neće nestati već da kripto dosad nije bio neka velika prijetnja i nije bilo velikog razloga za regulaciju. Radi o prirodnom razvoju jedne nove industrije i regulatori su se posla primili žustro i detaljno”, kaže Nikola Škorić iz Electrocoina. Smatra da se došlo do zaključka da se rastom popularnosti kripto sve više koristi za pranje novca i da je potrebno zaštititi konzumente od opasnosti koje nudi investiranje u neregulirane proizvode.

Smatramo da brojevi i analize i iz industrije, ali i Europske komisije te drugih regulatora poput japanskog, pokazuju da kripto još ne predstavlja ozbiljnu opasnost za postojeći sustav, monetarnu stabilnost i mehanizme za sprečavanje pranja novca. Smatramo da tako snažna regulacija ipak nije nužno potrebna, ali s druge strane neki oblik svakako potreban da nemamo famu neregulirane industrije”, kaže Škorić. Konkretno za Electrocoin nova pravila donose “bitno više” posla, implementaciju novih mehanizama, nova zapošljavanja i veće troškove, ali i nadu u lakšu suradnju s, primjerice, bankama. Za klijente, dodaje, “neće biti posebnih promjena jer Electrocoin već ima iznimno visoke standarde u borbi protiv pranja novca i prevara”.

Lepeza propisa

Novi propisi primjenjivat će se na izdavatelje koji namjeravaju nuditi kriptoimovinu ili tražiti uvrštenje na platformi za trgovanje kriptoimovinom u Uniji te pružatelje usluga koji će se ubuduće licencirati za pružanje takvih usluga u EU (tzv. CASP-ovi). Oni će morati tražiti odobrenje za rad, držati se pravila poštenog i profesionalnog postupanja, pravila oglašavanja te rješavanja pritužbi. Ulagače će morati obavještavati o rizicima povezanim s kriptoimovinom, a od njih će se tražiti ispunjenje minimalnih kapitalnih zahtjeva.

Lepeza propisa uređuje potencijalni sukob interesa, sustave unutarnjih kontrola, zabranu delegacije odgovornosti kroz eksternalizaciju, čuvanje sredstava i zlouporabu tržišta. Obveze će vrijediti za one koji imaju EU sjedište, ali i izvan nje, u mjeri u kojoj pružaju usluge ili izdaju imovinu u EU. Nadležnost za kripto industriju Europa je dala Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA), Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire (ESMA) te nacionalnim regulatorima, u Hrvatskoj će to biti pod ingerencijom Hanfe. Ukratko, regulatorni stisak na koji su oni tradicionalni financijaši (na prvom mjestu banke) odavno naviknuti, uz puno više posla i kriptoindustriji i Hanfi.

Pretplatite se na naše obavijesti
Prijavite se ovdje kako biste primali najnovije vijesti, ažuriranja izravno na Vaš email.
Možete se odjaviti u bilo kojem trenutku
Možda Vam se sviđa

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste u redu s tim, ali možete odbiti ako želite. Prihvati Opširnije