Finski proračunski deficit raste brže nego što je Bruxelles očekivao. Europska komisija zatražila je od Helsinkija hitan plan smanjenja deficita jer je granica od 3% BDP-a premašena. Vlada sada traži način kako stabilizirati financije u trenutku kada troškovi obrane, socijale i izgubljene trgovine snažno opterećuju državni proračun.
Zašto finski proračunski deficit ubrzano raste
Finska je posljednjih godina izgubila značajan dio trgovinskih prihoda. Prekid uvoza ruske energije i zatvaranje kopnene granice ostavili su zemlju bez oko 12 milijardi eura prihoda. Time se dodatno povećao pritisak na proračun koji je već bio opterećen rastućim troškovima.
Komisija predviđa da će deficit 2025. dosegnuti 4,5% BDP-a, dok bi javni dug mogao narasti na 90% BDP-a. To je gotovo dvostruko više nego 2019.
Ekonomski udar nakon gubitka trgovine i turizma
Nakon rata u Ukrajini trgovina Finske s Rusijom gotovo je nestala. U prva tri kvartala 2025. trgovinska razmjena pala je za 93%. Tisuće tvrtki koje su izvozile u Rusiju izgubile su tržište, a granica zatvorena iz sigurnosnih razloga ugasila je prekograničnu kupnju i turizam.
Stručnjaci ističu da je udar najviše vidljiv kroz slabiju ekonomsku aktivnost i niže porezne prihode. Ruski turisti činili su važan izvor potrošnje, posebno u pograničnim regijama.
Rastu i troškovi obrane
Finska se suočava s višim sigurnosnim rizicima i zato je naglo povećala vojni budžet. Troškovi su skočili s 5,1 milijarde eura u 2022. na više od 6,2 milijarde u 2024. Sada prelaze 2,3% BDP-a, a cilj je približiti se 3% do 2029.
Ovi izdaci dodatno šire finski proračunski deficit. Stručnjaci priznaju da bi bez ruske agresije pritisci na proračun bili znatno manji.
Energija skuplja, ali Finska se prilagodila
Prije rata trećina finske energije dolazila je iz Rusije. Kada su isporuke prekinute, zemlja je bila prisiljena pronaći nove dobavljače. To je uspjela, ali uz značajno veće troškove.
Cijene energije podigle su vrijednost uvoza nafte za više od 100% u jednoj godini. Ipak, finski izvoznici uspjeli su zadržati proizvodnju i zaposlenost.
Unutarnji strukturni problemi pogoršavaju stanje
Starenje stanovništva povećava troškove zdravstvene skrbi i mirovina. Velik javni sektor, koji zapošljava gotovo trećinu radne snage, otežava brzo smanjenje potrošnje.
Zbog toga ekonomisti upozoravaju da će Finskoj trebati godine fiskalne konsolidacije. Ističu da stroga štednjaU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... može usporiti upravo onaj rast koji bi trebao stabilizirati proračun.
Što čeka finske javne financije
Vlada je već donijela strogi proračun za 2025. koji spaja rezove i porezna povećanja. Uvedena je i „kočnica zaduživanja” kako bi se dug postupno smanjivao.
No procjene pokazuju da će Finska trebati prilagoditi potrošnju i poreze za oko 3% BDP-a u sljedećih deset godina. To znači dodatnih 9 do 10 milijardi eura ušteda i prihoda.
Ekonomisti upozoravaju da prebrza štednja može smanjiti povjerenje potrošača i usporiti oporavak. Strah od rezova već se osjeća u sektorima koji ovise o državnom financiranju.
Finski proračunski deficit zahtijeva dugoročnu strategiju
Finski proračunski deficit rezultat je kombinacije vanjskih šokova i unutarnjih strukturnih slabosti. Brisel očekuje odlučne mjere, a Helsinki mora pronaći ravnotežu između štednje i poticanja rasta. Kako navodi Seebiz, povjerenje potrošača i stabilan rast ključni su za povratak fiskalne ravnoteže.
