Agencija Fitch potvrdila je Hrvatskoj kreditni rejting A- sa stabilnim izgledima. Ovime je još jednom naglašena kombinacija snažnog gospodarskog rasta i fiskalne discipline. Ipak, uz pohvale stižu i upozorenja: hrvatsko gospodarstvo ostaje malo, ranjivo na vanjske šokove i suočeno sa sve slabijom cjenovnom konkurentnošću.
U nastavku donosimo pregled ključnih poruka Fitcha — i što one znače za hrvatsku ekonomiju u godinama koje dolaze.
Snažan rast i fiskalna disciplina kao temelj rejtinga
Fitch u izvješću ističe da Hrvatska ima vjerodostojan institucionalni okvir, dodatno ojačan članstvom u EU i eurozoni. Upravo je eurozona, uz fiskalnu disciplinu posljednjih godina, omogućila značajno smanjenje javnog duga u odnosu na BDP.
Iako je rast BDP-a u 2025. usporio na 3,1%, i dalje je bio:
- znatno iznad prosjeka eurozone (1,5%)
- iznad medijana zemalja s rejtingom ‘A’ (2,5%)
Drugim riječima, Hrvatska i dalje sustavno nadmašuje svoje vršnjake.
Fitch očekuje da će se taj trend nastaviti: u 2027. rast bi trebao iznositi 2,7%, ponovno iznad eurozone i medijana ‘A’ skupine.
Slabljenje cjenovne konkurentnosti – posebno u turizmu
Jedna od ključnih slabosti koju Fitch naglašava jest pad vanjske cjenovne konkurentnosti, posebno u turizmu. Cijene smještaja i ugostiteljskih usluga približile su se prosjeku EU-a. Ovo smanjuje relativnu atraktivnost Hrvatske kao destinacije.
To se već vidi u brojkama: izvoz usluga je pao, dok su investicije i robni izvoz ostali snažni.
Fitch procjenjuje da bi potražnju za hrvatskim proizvodima i uslugama moglo potaknuti očekivano fiskalno popuštanje u EU, ponajprije zbog većih ulaganja u obranu i infrastrukturu.
EU fondovi i obrambena ulaganja kao poticaj, ali s ograničenjima
Hrvatska vlada planira povećati izdvajanja za obranu na 3% BDP-a do 2030., no Fitch upozorava da će učinak na gospodarstvo biti ograničen zbog relativno malog domaćeg obrambenog sektora.
S druge strane, EU fondovi ostaju ključni motor rasta i trebali bi podupirati ekonomske aktivnosti sve do kraja desetljeća.
Proračunski manjak i stabilizacija javnog duga
Fitch procjenjuje da je proračunski manjak u 2025. porastao na 2,5% BDP-a, ponajviše zbog:
- rasta plaća u javnom sektoru
- veće kapitalne potrošnje
- povećanih socijalnih davanja
Do 2027. manjak bi mogao dosegnuti 2,8%, ali i dalje ostati ispod medijana zemalja s rejtingom ‘A’.
Pozitivna vijest: javni dug se u 2025. spustio na 56,3% BDP-a, a Fitch očekuje stabilizaciju u narednim godinama. Iako je ranije očekivao nastavak pada, agencija sada procjenjuje da će kombinacija sporijeg nominalnog rasta i primarnog manjka usporiti daljnje smanjenje duga.
Što bi moglo sniziti, a što podići rejting Hrvatske?
Mogući razlozi za snižavanje rejtinga:
- znatno slabiji gospodarski rast od očekivanog
- strukturni šokovi u ključnim sektorima
- pogoršanje konkurentnosti
- rast javnog duga zbog labavije fiskalne politike
Mogući razlozi za podizanje rejtinga: - značajno smanjenje javnog duga u srednjem roku
- strukturno poboljšanje javnih financija
- jačanje institucionalne kvalitete i upravljanja
- dugotrajan snažan rast bez makroekonomskih neravnoteža
Drugim riječima, Hrvatska bi mogla napredovati prema višem rejtingu ako nastavi održivo rasti, uz istovremeno jačanje institucija i fiskalne stabilnosti.
Stabilnost uz jasne izazove
Fitchova potvrda rejtinga ‘A-’ pokazuje da Hrvatska i dalje uživa visoku razinu povjerenja međunarodnih investitora. Snažan rast, eurozona i fiskalna disciplina ostaju ključni aduti.
Ipak, izazovi su jasni:
- slabljenje konkurentnosti
- ranjivost malog gospodarstva
- rast rigidnih proračunskih troškova
U takvom okruženju, održavanje stabilnog rejtinga zahtijevat će pažljivo upravljanje javnim financijama, poticanje produktivnosti i jačanje institucionalnih kapaciteta.
