Ministri financija zemalja G7 sazvali su za danas hitan sastanak zbog naglog rasta cijena nafte, koje su probile 100 USD po barelu.
Globalne cijene nafte dosegnule su gotovo 120 USD po barelu zbog poremećaja u opskrbi kroz Hormuški tjesnac. Oko petine svjetske opskrbe naftom prolazi kroz ovaj ključni prolaz, no promet je gotovo zaustavljen otkako je sukob započeo prije tjedan dana.
Financial Times izvijestio je da će se na sastanku raspravljati o oslobađanju nafte iz rezervi koje koordinira Međunarodna agencija za energiju.
Eskalacija sukoba i cijene nafte
Iran je imenovao Mojtabu Hamneija nasljednikom Alija Hamneija, signalizirajući nastavak tvrdolinijaške politike.
SAD i Izrael izveli su nove zračne napade diljem Irana, uključujući ciljeve skladišta nafte.
Cijena sirove nafte Brent u ponedjeljak ujutro skočila je za više od 25%, dosegnuvši 119,50 USD prije nego što se spustila na 109 USD. Američka WTI nafta trgovala se oko 104 USD po barelu.
Utjecaj na burze
Azijske burze osjetile su snažan pad. Japanski Nikkei 225 pao je ujutro više od 7%, a zatvorio s padom od 5,2%. Južnokorejski Kospi potonuo je više od 8%, što je izazvalo 20-minutni prekid trgovanja. Na kraju je Kospi zatvorio s padom od 6%.
Adnan Mazarei iz Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju izjavio je za The SundayGuardian:
“Ljudi shvaćaju da se ovo neće brzo završiti.”
Dodao je da obećanja SAD-a postaju sve nerealnija zbog produženja sukoba i prekida proizvodnje u Perzijskom zaljevu.
Reakcije američkih vlasti
Američki predsjednik Donald Trump odbacio je zabrinutost zbog rasta cijena nafte, istaknuvši na svojoj platformi Truth Social:
“Kratkoročne cijene nafte, koje će brzo pasti kada završi uništenje iranske nuklearne prijetnje, vrlo su mala cijena za SAD, svijet, sigurnost i mir. SAMO BI BUDALE DRUGAČIJE MISLILE!”
Njegov ministar energetike pojasnio je da Izrael cilja iransku energetsku infrastrukturu, a ne SAD, unatoč zabrinutosti zbog rastućih domaćih cijena nafte.
