InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... hrane u EU i dalje snažno utječe na očekivanja potrošača. Iako se ukupna inflacija postupno smiruje, cijene namirnica ostaju visoke. Pesimista je više nego optimista kada je riječ o kupovnoj moći u 2026. godini.
Prema podacima Eurostata, cijene hrane i bezalkoholnih pića u 2025. porasle su za 3,3%, dok je ukupna inflacija iznosila 2,5%. To znači da je inflacija hrane u EU nadmašila opću stopu rasta cijena.
U europodručju Europska središnja banka procjenjuje da bi se inflacija hrane trebala postupno ublažiti. Slabiji utjecaj globalnih cijena sirovina i povoljniji vremenski uvjeti mogli bi smanjiti pritiske. Očekuje se stabilizacija na razini nešto iznad 2% do kraja 2026., prenosi Euronews.
Ipak, percepcija potrošača govori drugačije. Pritisak na budžete kućanstava i dalje je snažan.
Većina očekuje daljnji rast cijena
Istraživanje ING Consumer Researcha pokazuje da 58% ispitanika očekuje brži rast cijena hrane u sljedećih 12 mjeseci. Samo 14% u šest promatranih zemalja ne slaže se s tom tvrdnjom.
Ekonomist ING-a Thijs Geijer upozorava da su potrošači i dalje oprezni. Mnogi su, kako ističe, mentalno spremni na novu rundu poskupljenja.
Istraživanje je obuhvatilo Njemačku, Španjolsku, Nizozemsku, Belgiju, Poljsku i Rumunjsku. Sudjelovalo je oko 1.000 ispitanika po zemlji.
U Rumunjskoj čak 73% ispitanika očekuje brži rast cijena hrane. U Belgiji taj udio iznosi 66%, a u Nizozemskoj 64%.
U Njemačkoj 57% građana očekuje daljnja poskupljenja. U Poljskoj je taj udio 49%.
Španjolska se izdvaja. Samo 39% ispitanika ondje očekuje brži rast cijena.
Španjolsko gospodarstvo raslo je 2,8% u 2025. godini. To je znatno više od prosjeka europodručja od 1,5%. Niže cijene energije i usporavanje inflacije poduprli su povjerenje potrošača.
OECD prognozira da će Španjolska zadržati snažan rast. Očekuje se realni rast BDP-a od 2,2%. Rast zaposlenosti i realnih plaća trebao bi dodatno potaknuti potrošnju.
Kupovna moć pod pritiskom
Unatoč rastu plaća, optimizam je slab. Čak 39% ispitanika ne očekuje poboljšanje kupovne moći u 2026. godini. S tvrdnjom da će im kupovna moć rasti slaže se tek 29% ispitanika.
Njemačka bilježi najveći pesimizam. Više od polovice građana ne očekuje napredak. Belgija je odmah iza nje.
Španjolska ponovno odstupa. Ondje 52% ispitanika očekuje rast kupovne moći.
Inflacija hrane u EU posebno pogađa zemlje u kojima kućanstva veći dio prihoda troše na hranu. Postoji jasna veza između rasta cijena i udjela hrane u proračunu.
Primjerice, Rumunjska je 2025. zabilježila inflaciju hrane od 6,8%. Istodobno su kućanstva na hranu trošila 23,1% svojih budžeta.
Sličan obrazac prisutan je u više zemalja istočne Europe i na Balkanu.
Iako se službene prognoze umiruju, inflacija hrane u EU i dalje snažno utječe na raspoloženje potrošača, piše Poslovni dnevnik. Većina građana očekuje nastavak rasta cijena, a pesimizam u pogledu kupovne moći i dalje prevladava.
