Tehnološka industrija nakon Lehman Brothersa bila je sjajna zvijezda u inače sumornoj ekonomiji. Potaknuti rekordno niskim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... (koje su, zapravo, prevedene u gotovo neograničenu ponudu kapitala investitora), startupi i jednorozi mogli su izdašno trošiti, agresivno zapošljavati i slijediti nove prilike i ideje koje su bile duboko ambiciozne – ako ne i fundamentalno spekulativne prirode.
Nažalost za tehnološki sektor, dobra vremena nisu trajala vječno. Rast cijena nakon pandemije bio je brutalan poziv na buđenje. Prisiljavao je tvrtke da preispitaju broj zaposlenih kao i strateški smjer. Ideje koje su nekoć smatrane potencijalnim promjenama u igri sada se smatraju pre-ekstravagantnim. Možda ništa više od metaverzuma.
Mark Zuckerberg, CEO i osnivač tvrtke Meta, praktički se kladio na ideju da će ljudi s vremenom zamijeniti svoje preglednike impresivnim 3D virtualnim svjetovima. Ne samo da je promijenio ime svoje tvrtke, već je pod njegovim vodstvom Meta navodno potrošila gotovo 100 milijardi dolara na istraživanje metaverzuma i na razvoj proizvoda.
Druge tvrtke – od tehnološkog diva Microsofta do maloprodajnih lanaca – slijedile su primjer, ulažući novac i vrijeme programera u vlastite napore u metaverzumu. Ali kako su nove ekonomske stvarnosti sumorne i umjetna inteligencija apsorbira goleme količine rizičnog kapitala, mnogi mijenjaju smjer. To navodi tehnološke komentatore da se zapitaju je li metaverzum na svome kraju? Uz pretpostavku da je metaverzum — kao održivi segment digitalne ekonomije — uopće bio živ.
Nemogući postmortem
Prema McKinseyju, samo tijekom prve polovice 2022. metaverse tvrtke privukle su 120 milijardi dolara financiranja. Ova je brojka više nego dvostruko veća od ukupnih ulaganja tijekom 2021. Tijekom proteklih nekoliko godina, neke od vodećih svjetskih tehnoloških kompanija (ne samo Meta i Microsoft nego i Nvidia, Unity i Tencent) najavile su ambiciozne metaverse projekte.
Industrijski analitičari — neki od najtrezvenijih ljudi u igri — dali su hrabre izjave o budućoj putanji metaverzuma. A Gartner predviđa da će do 2026. četvrtina svih ljudi provesti barem jedan sat u metaverzumu. Virtualni svjetovi postati će dio svakodnevnog života. Mjesta na kojima ćemo raditi, družiti se i kupovati.
Ali ta predviđanja i ulaganja ne moraju nužno dovesti do usvajanja. Za metaverse tvrtke sumorna je stvarnost da je usvajanje nedostižno. Prema dokumentima do kojih je došao The Wall Street Journal, Metin vodeći proizvod, Horizon Worlds, 2022. godine smanjio je svoju bazu korisnika za trećinu.
Decentraland i The Sandbox, dvije dobro poznate metaverse platforme koje naglašavaju digitalne valute, do kraja 2022 navodno su imale manje od 1000 dnevnih aktivnih korisnika. Vrijedno je napomenuti da obje tvrtke osporavaju ove brojke, iako su brojevi korisnika koje su naveli u njihova su pobijanja još uvijek iščezavajuće mala. Decentraland je izvijestio o otprilike 60.000 mjesečno aktivnih korisnika u rujnu 2022., dok je The Sandbox tvrdio da ima 201.000 mjesečno aktivnih korisnika.
U konačnici je nevažno gdje se nalaze stvarne brojke. One ne mijenjaju nesretnu činjenicu da je metaverzum daleko od toga da postane oslonac svakodnevnog života, kao što je Zuckerberg obećao u Metinom događaju Connect 2021. Virtualni svjetovi, rekao je, bit će “nasljednik mobilnog interneta”. “Promjena igre koja bi bila neto pozitivna za društvo i gospodarstvo”, otključavajući nove poslovne prilike i stvarajući vrlo fleksibilnu radnu snagu koja može raditi s bilo kojeg mjesta. I iako je možda u pravu, sada nije u pravu.
Smrtonosni dodir velikog publiciteta
Ako metaverzum ima zastavnika, onda je to Zuckerberg. Nitko nije više uložio, više riskirao ili jače evangelizirao od njega. Dok je, tijekom događaja Connect 2021., pričao o bezbrojnim načinima na koje će metaverse tehnologija oblikovati naše poslovne i osobne živote njegovo uzbuđenje bilo je opipljivo.
Retrospektivno, ovo je bila pogreška. Zuckerberg je predstavio viziju metaverzuma koja se neće ostvariti godinama – ili možda čak i desetljećima.
Ocrtao je slučajeve korištenja koji su, iako teoretski mogući, ovisni o postojanju goleme korisničke baze koja ih podržava. Tvrtke neće ulagati u iskustva za platformu koja je “tužna” i “usamljena”. Slično tome, malo je vjerojatno da će se korisnici prijaviti za platformu bez korisnika i sadržaja, posebno kada to uključuje kupnju skupih VR slušalica.
Postoji određena ironija u Metinoj borbi da prevlada učinak mreže – isti fenomen koji je osigurao njezinu desetljećima dugu dominaciju u području društvenih medija i spriječio pojavu bilo kakve prave konkurencije.
Za razliku od mnogih svojih konkurenata — platformi poput Decentralanda, koje su ciljale nišu entuzijasta za kriptovalute, koji su i sami bili nevjerojatno mali segment stanovništva — Horizon Worlds je ciljao na sve. No, unatoč svojim obećanjima o “imerzivnim” iskustvima, nije mogao u potpunosti zadovoljiti standarde koje postavljaju konvencionalni interaktivni medijski proizvodi. Horizon Worlds napravio je usporedbe s igrom za Nintendo Wii iz 2008., pri čemu su se mnogi rugali bestjelesnim i čudno izobličenim avatarima njihovih igrača.
Glavni zagovornik
Zuckerberg nije najkarizmatičniji lik. Ipak, bio je nedvojbeno učinkovit zagovornik metaverzuma. Gurao je koncept u širu svijest i osiguravao priljev novih ulaganja i razvoja proizvoda. Ali to se nije pretvorilo u usvajanje. Nedvojbeno, to ga je omelo. Bez uvjerljive vizije ili strategije proizvoda za metaverzum, tehnološka industrija je požurila pokušati ugraditi koncept u sve i svašta – što je u konačnici značilo da je “metaverzum” značio vrlo malo.
Potrošačima je prodano obećanje o nečemu što nije postojalo i što vjerojatno neće postojati još neko vrijeme. Njihova očekivanja nisu odgovarala stvarnosti. Dakle, otišli su. Žalili su se. Oni su oblikovali diskurs koji okružuje metaverzum, a njihovo nezadovoljstvo stvorilo je problem brandiranja koji je – iako legitiman – kriptonit za budući opstanak metaverzuma.
Kako spasiti metasverzum
Metaverzum je: Hir. Neuspjeli pseudotehnološki eksperiment koji nitko zapravo ne želi. Nema smisla. Nije samo “šala” već “naivna šala”. To je “sranje”.
Ovi citati, preuzeti iz nekolicine velikih publikacija o tehnologiji i vijestima, trebali bi oslikati trenutni osjećaj prema metaverzumu. Konceptualno, nedostaje mu kredibilitet kod masa. Skupa katastrofa. Zamišljanje budućnosti koje je na kraju promašilo cilj.
Ali evo u čemu je stvar: iste kritike ne odnose se na tehnologije koje podupiru metaverzum. Kako se pokazalo, ljudi stvarno vole suradničke otvorene svjetove, što dokazuje 80 milijuna Fortnite igrača mjesečno. VR se proslavio kao alat za rad i igru. IDC procjenjuje 10,1 milijun isporuka slušalica u 2023., te isporuku više od 20 milijuna do 2026.
Samo je riječ metaverzum postala toskična. Pa zašto je još uvijek koristimo? Fraze poput virtualni svjetovi ili imerzivni svjetovi prenose isto značenje, ali nemaju stigmu izvornog izraza.
A su vjerojatno opisnije. Prema jednoj studiji američkih potrošača iz 2022., samo 16% ljudi razumije i može objasniti metaverzum. Nasuprot tome, svatko može razumjeti značenje “virtualnog svijeta”. Zapravo ne morate ništa objašnjavati. Većina tehnički pismenih ljudi to jako dobro razumije. I ne obećava previše. Ne zaključuje ništa o novoj ekonomskoj paradigmi ili radikalnim promjenama u načinu na koji ljudi rade. Što se tiče terminologije, gotovo je osmišljen da izbjegne „hype“.
Ne bismo trebali zanemariti ni važnost dobrog dizajna proizvoda. Značajna komponenta pompe koja okružuje metaverzum je da bi mogao tvrtkama i timovima praktično poslužiti. Njegovi najglasniji evanđelisti obećali su da bi s vremenom mogao postati središte trgovine i rada.
To se obećanje temeljilo na pretpostavci da će tvrtke koje su uspostavile prisutnost unutar metaverzuma izgraditi tu funkcionalnost – bilo kao odgovor na rastuću zajednicu korisnika ili kao nadu da će ih privući.
U stvarnosti, tvrtke nisu bile voljne ulagati vrijeme i novac u metaverzum bez jamstava da će isti biti usvojen. Iako su neke tvrtke oprezno zaronile u vode metaverzuma, mnoge su od tada smanjile ili prekinule svoje napore kao odgovor na mali broj korisnika ili kao posljedicu stezanja remena u cijeloj industriji.
***
Velik dio ovih previranja mogao se izbjeći tretiranjem metaverzuma — ili virtualnih svjetova — kao bilo kojeg drugog proizvoda. Onog koji se temelji na prethodno identificiranoj potrebi, s ciljem rješavanja prethodno nerješivih problema, ili na način koji je bolji od postojećih alternativa.
Metaverzum je tretiran kao nešto što je dobro za imati a ne kao rješenje. Ako želimo da preživi, moramo o njemu početi razmišljati kao o alatu za izgradnju novih aplikacija i novih mjesta za život, rad i igru. Sada kada je tržišna buka utihnula, možda metaverzum može dobiti pravu priliku za život.
Izvor. FastCompany; prijevod i prilagodba: Financa.ba
