Kina je na Nacionalnom narodnom kongresu u Pekingu predstavila glavne razvojne ciljeve za razdoblje od 2026. do 2030. godine. Riječ je o planu koji označava jednu od najvećih promjena u kineskoj gospodarskoj strategiji u posljednjih nekoliko desetljeća.
Umjesto dosadašnjeg naglaska na brzom rastu, Peking sada stavlja fokus na stabilniji i održiviji razvoj. Novi plan donosi niz prioriteta koji bi u idućim godinama mogli značajno oblikovati ne samo kinesko gospodarstvo nego i globalne poslovne tokove.
Kraj rasta pod svaku cijenu
Peking se postupno udaljava od politike snažnog rasta BDP-a. U prošlosti su ciljevi često prelazili 6 ili čak 8 posto godišnje.
Novi pristup naglašava kvalitativni rast. To znači stabilnije financije i manju ovisnost o sektoru nekretnina.
Očekuje se da bi gospodarski rast u sljedećim godinama mogao iznositi oko 3 do 4 posto, ali uz manji rizik za financijski sustav.
Tehnološka samodostatnost kao strateški cilj
Jedan od najvažnijih dijelova plana odnosi se na tehnologiju. Kina želi smanjiti ovisnost o zapadnim kompanijama i licencama.
Poseban fokus stavljen je na tri sektora:
- Poluvodiči – cilj je da Kina do 2030. sama proizvodi više od 70 % čipova koje koristi.
- Umjetna inteligencija i kvantno računalstvo – država želi jaču kontrolu nad istraživačkim centrima.
- Biotehnologija – planira se razvoj velikih domaćih farmaceutskih kompanija.
Ova strategija trebala bi ojačati kinesku industriju i povećati tehnološku neovisnost.
Demografski izazov i starenje stanovništva
Kina se prvi put ozbiljno suočava s problemom pada broja stanovnika. Novi plan zato uvodi niz mjera.
Veliki naglasak stavljen je na razvoj takozvanog „srebrnog gospodarstva“. Riječ je o industrijama koje pružaju usluge starijoj populaciji.
Plan također predviđa postupno povećanje dobi za odlazak u mirovinu, koja je u Kini dugo bila među najnižima u svijetu.
Nova faza zelene tranzicije
Kina je već globalni lider u proizvodnji solarnih panela i električnih vozila. Novi plan želi dodatno ubrzati dekarbonizaciju industrije.
Poseban fokus bit će na sektorima poput:
- čelika
- cementa
- teške industrije
Cilj je da emisije CO₂ dosegnu vrhunac do 2030. godine, nakon čega bi trebale početi naglo padati.
To znači i strože ekološke standarde za kineske tvornice, što bi moglo povećati cijenu kineske robe na svjetskom tržištu.
Jačanje domaće potrošnje
Kineske vlasti žele da domaći potrošači postanu glavni pokretač gospodarskog rasta.
Plan uključuje nekoliko mjera:
- povećanje minimalnih plaća
- smanjenje troškova obrazovanja
- smanjenje troškova stanovanja
Cilj je da građani imaju više raspoloživog novca za usluge i potrošnju.
Što to znači za globalno gospodarstvo
Promjene u kineskoj strategiji imat će posljedice i izvan zemlje.
Za investitore to znači manje prostora za špekulacije na tržištu nekretnina, ali više prilika u tehnologiji i zdravstvu.
Zapadne tvrtke mogle bi se suočiti s većim pritiskom da prenose tehnologiju kineskim partnerima.
Istodobno se mijenja i percepcija kineske proizvodnje. Oznaka „Proizvedeno u Kini“ sve više znači visoku tehnologiju, a ne samo nisku cijenu.
Nova faza kineskog razvoja
Sveukupno, Kina ulazi u novu fazu gospodarskog razvoja. Stabilnost, tehnološka samodostatnost i domaća potrošnja postaju važniji od brzog rasta.
Takav zaokret mogao bi značajno promijeniti globalne ekonomske tokove. Kina više ne želi biti samo „tvornica svijeta“, već tehnološka i industrijska sila koja oblikuje nova pravila globalnog gospodarstva.
