Bosna i Hercegovina na kraju 2024. godine doseže tek 37 posto prosječne razine razvoja Europske unije. Najsporije je smanjenje ekonomskog jaza u usporedbi s razvijenijim zemljama, navodi se u izvješću o makroekonomskim neravnotežama.
Dodatno se navodi da razdoblje od početka prošlog desetljeća obilježava nedovoljna ekonomska aktivnost potrebna za bržu konvergenciju prema razvijenim zemljama.
„Skroman rast realne ekonomske aktivnosti iz prethodne godine nastavio se i u 2025. godini. Postiže se pogoršanjem investicijskih mogućnosti, visokim inflacijskim pritiskom na prosječne potrošačke cijene i troškove rada. Napominje se i nastavak dvoznamenkastog rasta cijena nekretnina, što jača makroekonomske neravnoteže. Sudeći prema skupu kvantitativnih pokazatelja makroekonomskih neravnoteža. U 2024. godini zabilježena je kontinuirana unutarnja neravnoteža u obliku visoke stope nezaposlenosti, neravnoteža povezana s daljnjim rastom jediničnih troškova rada koji će se dodatno povećati tijekom 2025. godine, te neravnoteža u obliku kontinuirano visokog rasta cijena stambenih nekretnina“, naglašava se, između ostalog, u izvješću.
Dodaje se da je posebno naglašen faktor koji doprinosi neravnotežama snažan pritisak na fundamentalne cijene. Koje su pod sve većim pritiskom rastućih troškova rada i rastućih cijena električne energije.
„Gubitak konkurentnosti domaćeg gospodarstva, koje je, uz niske troškove rada, desetljećima počivalo na niskim ulaznim troškovima električne energije. Uvelike je određen nepovoljnom strukturom proizvodnje, koja sve više dovodi do rasta uvoza električne energije. Ovo stvara dodatni inflacijski pritisak na proizvođačke i potrošačke cijene. Visoko sudjelovanje zaposlenih u javnom sektoru, uz sve izraženije negativne demografske promjene. Izvješće podsjeća na dramatično negativan prirodni prirast stanovništva, odljev radno sposobnog stanovništva i puno brži rast broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih. Sve ovo predstavljaju važan izvor makroekonomskih neravnoteža u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju“, navodi se u izvješću.
Očekuje se daljnji negativan doprinos rada potencijalnom gospodarskom rastu. Sve ovo će dodatno otežati smanjenje gospodarskog jaza s razvijenim zemljama i otežati funkcioniranje obrazovnog, mirovinskog i zdravstvenog sustava.
