Prihodi talijanskog proračuna rastu znatno brže nego što je vlada predviđala. Zapošljavanje i visoka inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... podigli su porezne prihode, pa bi se deficit mogao spustiti ispod 3% BDP-a već 2025. godine, godinu dana prije plana.
Porezni prihodi nadmašili prognoze
U prvih sedam mjeseci prikupljeno je više od 16 milijardi eura više nego u istom razdoblju lani. To je rast od 5%, dok je Ministarstvo financija u travnju očekivalo samo 0,8% rasta za cijelu godinu. Zahvaljujući većim prihodima, deficit će biti manji od ranije prognoziranih 3,3% BDP-a.
Uloga zapošljavanja i inflacije
Ekonomisti ističu da do rasta prihoda nisu doveli potezi vlade Giorgie Meloni, već inflacija i rast zaposlenosti. U Italiji je otvoreno oko dva milijuna novih radnih mjesta u četiri godine. Uz to, fiskalni zastoj povećava porezne obveze jer rast nominalnih plaća povlači više poreza na dohodak.
Profesor Marco Leonardi procjenjuje da je država od 2021. do 2024. prikupila dodatnih 25 milijardi eura zahvaljujući inflaciji. To je znatno više od učinka poreznih rezova koje je vlada dosad provela.
Utjecaj na građane
Iako rast prihoda koristi državnom proračunu, građani se ne osjećaju bogatije. Plaće realno vrijede manje nego 1990. godine, pokazuju podaci OECD-a i ISTAT-a. Cijene su porasle 19% između 2020. i 2025., dok su plaće nominalno rasle sporije od inflacije.
Strože mjere protiv utaje poreza
Veliki dio rasta prihoda povezan je s reformama uvedenim u proteklom desetljeću. Elektroničke fakture, praćenje PDV-a u stvarnom vremenu i digitalne platforme smanjili su prostor za utaju poreza. Procijenjena vrijednost utajenog poreza pala je s 97 milijardi eura 2017. na 72 milijarde 2021. godine.
Ipak, kritičari upozoravaju da je Meloni ublažila dio mjera. Limit gotovinskih plaćanja povećan je na 5.000 eura, a uvedene su i porezne amnestije. Europska komisija je pritom primijetila da se jaz u naplati PDV-a ponovno povećao 2023. godine.
Političke i ekonomske posljedice
Unatoč izazovima, kreditni rejting Italije poboljšao se zahvaljujući većoj poreznoj disciplini i stabilnosti vlade, pišu Financije. Manji troškovi zaduživanja donijeli su svojevrsnu “renesansu obveznica”. Vlada sada želi smanjiti porezno opterećenje srednje klase, osobito za one s primanjima između 28.000 i 60.000 eura godišnje.
Prihodi talijanskog proračuna pokazuju snažan rast zahvaljujući zapošljavanju, inflaciji i strožim mjerama protiv utaje poreza. Iako deficit može pasti ispod 3% BDP-a već 2025., građani i dalje osjećaju teret visoke inflacije i poreznog opterećenja.
