Ovogodišnji rast prosječne plaće od 9% u BiH ohrabruje i ukazuje na određeni oporavak tržišta rada, ali ne rješava ključne strukturne izazove poput nedostatka radne snage i neusklađenosti ponude i potražnje.
Prema analizi Plata.ba, specijalizirane platforme za istraživanje plaća u BiH, koja posluje unutar Alma Career grupacije, prosječna plaća u 2025. godini porasla je na 1.772,11 KM, što je 9% više nego prethodne godine. Ovi podaci, temeljeni na kontinuiranom prikupljanju informacija izravno od zaposlenih, otkrivaju sektore u kojima je zabilježen najveći rast plaća i razlike među entitetima.
Sektori s najintenzivnijim rastom
- Komercijalni, financijski i uslužni sektori bilježe najveći rast plaća.
- Najveća povećanja zabilježena su u oglašavanju i istraživanju tržišta, rudarstvu i vađenju ruda te financijskom savjetovanju.
- Stabilan rast plaća prisutan je i u maloprodaji, tekstilu, prehrambenoj industriji, proizvodnji i logistici, što ukazuje na širinu rasta u različitim granama privrede.
U Federaciji BiH najznačajniji rast plaća ostvaren je u financijskim uslugama (22,12%), trgovini na malo (20,68%), tekstilnoj industriji (17,91%) i hotelijerstvu (17%). U Republici Srpskoj, najizraženiji rast bilježe telekomunikacije (37,18%) i metaloprerađivačka industrija (29,48%).
Razlike između entiteta
Rast plaća prisutan je u oba entiteta, ali se kretanja u sektorskoj dinamici razlikuju. Federacija BiH bilježi najveći rast u tradicionalnim industrijama, dok je u RS-u rast najistaknutiji u telekomunikacijama i metaloprerađivačkoj industriji.
Rodne razlike u plaćama
Žene su zabilježile brži rast plaća (10%) u odnosu na muškarce (7,64%), no i dalje zarađuju 13,48% manje u prosjeku. Ovaj jaz u plaćama ukazuje na dugoročne strukturne probleme, posebno u sektorima koji dominiraju pozicije nižeg i srednjeg nivoa.
Minimalna plaća i efekti na tržište rada
Povećanje minimalne neto plaće u Federaciji BiH na 1.000 KM imalo je snažan utjecaj na ukupno kretanje plaća, osobito u sektorima s velikim udjelom niže plaćenih radnika, poput maloprodaje, proizvodnje i ugostiteljstva. U Republici Srpskoj primijenjen je diferencirani model minimalne plaće prema stručnoj spremi, koji je imao umjereniji učinak na prosječne plaće.
Iako rast plaća od 9% predstavlja pozitivan signal, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., osobito rast cijena hrane, stanovanja i usluga, smanjuje realni efekt povećanja plaća. Potrebna su daljnja ulaganja u razvoj kompetencija i inovacija kako bi se stvarno povećao životni standard.
Rast plaća u BiH predstavlja pozitivan korak prema oporavku tržišta rada, ali ključne strukturne prepreke, poput nedostatka radne snage, regionalnih razlika i neusklađenosti ponude i potražnje, ostaju neodgovorene. Dugoročno poboljšanje životnog standarda moguće je samo kroz stabilnu ekonomsku politiku i snažna ulaganja u ljudski kapital.
