Kako geopolitička nestabilnost i neizvjesnost rastu, a američki predsjednik Donald Trump sve češće kritizira američku središnju banku (Fed), u Europi – osobito u Njemačkoj i Italiji – intenzivira se rasprava o povratku dijela zlatnih rezervi koje se trenutno čuvaju u SAD-u. Te dvije članice Europske unije u Federalnim rezervama na Manhattanu drže više od 245 milijardi dolara zlatnih rezervi.
Njemačka i Italija, koje zauzimaju drugo i treće mjesto u svijetu po količini zlatnih rezervi nakon SAD-a, zajedno posjeduju više od 5.800 tona zlata. Svaka od tih država čuva više od trećine svojih pričuva u SAD-u – Njemačka 3.352 tone, a Italija 2.452.
U Njemačkoj ideja o vraćanju zlata u zemlju dobiva podršku s obje strane političkog spektra. Peter Gauweiler, bivši zastupnik bavarske Kršćansko-socijalne unije, ističe da se treba ponovno razmotriti sigurnost čuvanja zlata u inozemstvu, budući da su globalni rizici značajno porasli.
Europska udruga poreznih obveznika zatražila je od ministarstava financija i središnjih banaka Njemačke i Italije da preispitaju ovisnost o Fedu. Predsjednik udruge Michael Jäger izrazio je zabrinutost Trumpovim utjecajem na neovisnost Feda, poručivši kako bi zlato trebalo biti pod izravnim nadzorom europskih institucija.
I talijanski analitičari dijele slične stavove. Ekonomski komentator Enrico Grazzini ocijenio je kako je ostavljanje 43 posto talijanskih zlatnih rezervi u SAD-u rizično za nacionalne interese, osobito u svjetlu Trumpove političke nepredvidivosti.
Praksa od Drugog svjetskog rata
Oslanjanje na SAD kao čuvara zlatnih rezervi potječe još iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata, djelomično i kao zaštita u slučaju rata sa Sovjetskim Savezom, pišu Financije. No, povijest poznaje i presedane povratka – Francuska je još 1960-ih pod Charlesom De Gaulleom vratila većinu zlata u domovinu.
Njemačka središnja banka Bundesbank je 2013. odlučila zadržati polovinu zlatnih pričuva unutar Njemačke te je iz Pariza i New Yorka u Frankfurt vratila 674 tone. Danas se 37 posto njemačkih rezervi i dalje nalazi u SAD-u.
Peter Boehringer, stručnjak za plemenite metale i zastupnik u parlamentu desničarske Alternative za Njemačku, ističe kako argumenti za povrat zlata nadilaze aktualnu političku situaciju. “Zlato je krajnje sredstvo zaštite. U kriznim vremenima ključna je ne samo pravna vlasnička struktura, već i fizička kontrola nad zalihama”, poručio je.
Iako je talijanska premijerka Giorgia Meloni tijekom oporbe zagovarala povrat zlatnih rezervi, od dolaska na vlast krajem 2022. nije se javno bavila tom temom.
Iz Bundesbanka su za Financial Times poručili da redovito procjenjuju sigurnost, likvidnost i mogućnost raspolaganja rezervama, te naglasili da i dalje imaju povjerenje u Fed kao pouzdanog partnera.
Prema podacima, deset zemalja s najvećim zlatnim rezervama su: SAD, Njemačka, Italija, Francuska, Rusija, Kina, Švicarska, Indija, Japan i Nizozemska.
