Utorak, 21 svibnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Robna razmjena BiH u protekloj godini iznosila preko 44 milijarde KM

Ukupna robna razmjena BiH u prošloj godini iznosila je 44,47 milijardi KM, saopćeno je iz Savjeta ministara BiH.

Kako se navodi u saopćenju, vrijednost uvezene robe je iznosila 27,77 milijardi KM. S druge strane vrijednost izvezene robe je iznosila 16,70 milijardi KM. Ovo ukazuje na vanjskotrgovinski deficit u iznosu 11,07 milijardi KM.

Savjet ministara usvojio je analizu vanjskotrgovinske razmjene BiH za 2023. godinu. Zadužio je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da ove analize dostavlja na kvartalnom nivou. U 2023. godini BiH je najviše izvozila električnu energiju – u vrijednosti od 1,06 milijardi KM. Najviše su se uvozila naftna ulja, osim sirovih, u vrijednosti od 2,40 milijardi KM“, piše u saopćenju. Dodaje se da je najviše robe BiH izvezla u Njemačku, i to za 2,68 milijardi KM.

Slijedi izvoz u Hrvatsku za 2,55 milijardi KM, Srbiju za 2,09 milijardi KM. Nakon toga slijedi Austrija 1,72 milijardi KM, Italija 1,45 milijardi KM, te Slovenija 1,36 milijardi KM“, ističe se u saopćenju.

S druge strane, najviše proizvoda je u prošloj godini stiglo iz Italije, u iznosu od 3,87 milijardi KM. Slijedi Njemačka 3,34 milijarde KM, Srbija 2,83 milijarde KM, te Kina 2,63 milijarde KM. Hrvatska je na petom mjestu sa 2,10 milijardi KM, Turska na šestom sa 1,54 milijarde KM, prenosi BHRT.

Robna razmjena i njena struktura dovoljno govore za sebe

“BiH je najveću pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini imala sa Austrijom, i to 172,02 posto. Ovo je za 1,54 posto više nego u 2022. godini. Slijedi Slovenija sa 126,32 posto, zatim Hrvatska sa 127,65 posto, što je za 27,56 posto više u odnosu na godinu ranije. Izvoz u zemlje EU iznosio je 12,19 milijardi KM, što je 7,86 posto manje nego u 2022. godini. Uvoz iz zemalja Unije iznosio je 16,37 milijardi KM, što je 0,47 posto više u odnosu na 2022. godinu”, navodi se u saopćenju Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.

Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako ovi podaci sami po sebi ne govore dovoljno. Bitno je vidjeti i strukturu razmjene i tržišno učešće na domaćem tržištu. Jasno je da je ovoliki deficit štetan za ekonomiju.

Kada znamo da ni struktura ni tržišno učešće domaće robe na našem tržištu nisu povoljni, onda je sve još gore. Period rasta vrijednosti izvoza i smanjenja deficita, koji je trajao neko vrijeme, bio je samo iluzija potaknuta inflacijom i rastom vrijednosti izvoza električne energije. Sada se opet sve vraća na standardno nepovoljnu razmjenu, možda uz dodatno pogoršanje“, istakao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Dodao je da bez ekspanzije izvoza ne samo na postojeća nego i nova tržišta, bez poboljšanja strukture tog izvoza, odnosno prelaska na izvoz finalnih proizvoda i idealno vlastitih brendova, a uz smanjenje uvoza i povećanje učešća domaće robe na vlastitom tržištu u onim oblastima gdje to realno možemo ostvariti, neće niti ni promjena u ovoj oblasti.

Domaće vlasti bi najviše pomogle da generalno unaprijede poslovno okruženje i znakove poslovanja. Trebaju i političari, umjesto rušenja ugleda i političke nestabilnosti, čemu svakodnevno doprinose, raditi na pozitivnoj promociji i jačanju veza s potencijalnim i postojećim tržištima.

Igor Gavran, ekonomista

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno