Tokenizacija dionica postaje dio planova London Stock Exchangea, koji s Paywardom, kompanijom iza Krakena, želi povezati regulirano tržište kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr... s blockchain infrastrukturom.
Na prvi pogled riječ je o još jednom približavanju tradicionalnih financija kriptu. Ali za investitora je važnije drugo pitanje:
Ako kupite token koji prati dionicu, jeste li doista postali dioničar?
Ne nužno. I upravo je ta razlika važnija od same tehnologije.
Tokenizacija dionica ulazi na reguliranu burzu
London Stock Exchange i Payward istraživat će kako povezati tokenizirane dionice s reguliranom tržišnom infrastrukturom. LSE pritom razvija britansku strukturu koja bi trebala sačuvati prava dioničara, zaštitu investitora i standarde korporativnog upravljanja koji vrijede na javnim tržištima.
Uz regulatorno odobrenje, LSE tijekom 2027. namjerava uvrstiti i xStocks na svoje novo tržište LSE 24.
To je važan pomak.
Postojeći xStocks predstavljaju tokene pokrivene stvarnim javno izlistanim dionicama u omjeru jedan prema jedan. Mogu pratiti njihovu ekonomsku vrijednost i kretati se između centraliziranih burzi, digitalnih novčanika i blockchain aplikacija.
Ali token koji prati dionicu nije automatski isto što i izravno vlasništvo nad tom dionicom.
Investitor može dobiti ekonomsku izloženost kompaniji, a da nema ista prava koja bi imao kao njezin klasični dioničar.
Sljedeća faza više nije digitalna kopija dionice
Upravo zato je važniji drugi dio londonskog projekta.
LSE razmatra model tokeniziranih dionica koji bi zadržao prava, zaštitu i upravljačke standarde tradicionalnog tržišta. Njegov Digital Securities Depository mogao bi pritom služiti za izdavanje, evidentiranje, prijenos, servisiranje i namiru digitalnih vrijednosnih papira.
Razlika nije samo tehnička.
Važno je tko izdaje token, gdje se vodi službena evidencija vlasništva i koja prava investitor stvarno dobiva.
Upravo zato SEC razlikuje tokenizaciju koju podržava sam izdavatelj od one koju provodi treća strana. Kod prvog modela blockchain može postati dio službene evidencije vlasništva. Kod drugog prava vlasnika tokena mogu se bitno razlikovati od prava vlasnika temeljne dionice.
Prva generacija tokenizacije stavila je cijenu dionice na blockchain. Sljedeća pokušava staviti samu dionicu, zajedno s njezinim pravima.
Burze ne nestaju. Mijenjaju infrastrukturu
Tu se mijenja i šira priča o odnosu kripta i tradicionalnih financija.
Blockchain se godinama predstavljao kao tehnologija koja bi mogla ukloniti dio financijskih posrednika. Sada velike tržišne institucije pokušavaju preuzeti njegove korisne dijelove.
London Stock Exchange paralelno razvija LSE 24, Digital Securities Depository i Digital Settlement House. Tokenizacija zato sve manje izgleda kao izdvojeni crypto eksperiment, a sve više kao dio modernizacije same burzovne infrastrukture.
Burze ne nestaju zbog blockchainaTermin blockchain jednostavno se može prevesti na hrvatski .... Počinju ga ugrađivati u vlastiti sustav.
Za investitora bi to moglo značiti dulje trgovanje, jednostavniji prijenos imovine između različitih platformi i bržu namiru.
Ali svaka od tih prednosti otvara novo pitanje.
Trgovanje 24 sata ne znači automatski bolje tržište
Crypto tržište naviklo je investitore na trgovanje koje ne završava zatvaranjem burze.
Tokenizirane dionice mogu dio te logike prenijeti na tradicionalna tržišta.
No ako se token neke kompanije nastavi trgovati dok je njezino matično tržište zatvoreno, pojavljuje se pitanje gdje se zapravo formira relevantna cijena.
Likvidnost izvan glavnog tržišnog vremena može biti slabija. Spreadovi mogu biti veći. Token može odstupati od vrijednosti temeljne imovine, a arbitraža između tržišta postaje važnija.
Blockchain zato ne uklanja potrebu za tržišnom infrastrukturom.
Samo mijenja način na koji ona mora funkcionirati.
Najvažnije pitanje nije na kojem je blockchainu dionica
Za investitora će zato možda najvažniji dio tokenizacije biti najmanje tehnološki.
Tko je pravni vlasnik?
Postoji li pravo glasa?
Kako se isplaćuje dividenda?
Što se događa ako posrednik propadne?
Tko vodi službenu evidenciju vlasništva?
I može li se token pretvoriti u klasičnu dionicu?
Ako odgovori nisu isti kao kod tradicionalne dionice, investitor ne bi trebao pretpostaviti da kupuje isti proizvod samo zato što u njegovu nazivu stoji riječ stock.
To je i razlog zbog kojeg je model koji sada istražuje LSE važniji od još jednog tokena na tržištu. Cilj više nije samo omogućiti trgovanje digitalnom reprezentacijom dionice, nego pokušati sačuvati prava koja tradicionalno vlasništvo čine vrijednim.
Kripto infrastruktura ulazi u srce tradicionalnih financijaUlaganje Deutsche Börsea od 200 milijuna dolara u Kraken već je pokazalo koliko se granica između tradicionalnih burzi i crypto infrastrukture počela brisati. Londonski potez ide korak dalje: tehnologija digitalne imovine pokušava ući u samu infrastrukturu trgovanja tradicionalnim vrijednosnim papirima.
To je važnija promjena od toga hoće li se pojedina dionica pojaviti u digitalnom novčaniku.
Ako velike burze uspiju spojiti dostupnost i programabilnost blockchaina s pravnom sigurnošću klasičnog vlasništva, podjela na „crypto tržište“ i „tradicionalnu burzu“ postajat će sve manje korisna.
Tokenizacija dionica postat će ozbiljna tek kada investitor više ne mora birati između pogodnosti blockchaina i prava koja dobiva kupnjom stvarne dionice.
