Umor je sredstvo postizanja cilja, jer uzrokuje da ljudi prekidaju svoj rad, dopuštajući mozgu da nastavi sa svojim općim funkcijama.
Dugotrajna koncentracija obično nas čini umornima, iako se ne bavimo tjelesnom aktivnošću i znanstvenici su sada pronašli mogući razlog i otkrili kako mentalni umor može utjecati na donošenje odluka.
Tijekom intenzivnog višesatnog mentalnog napora neurotransmiter glutamat nakuplja se u dijelu mozga, poznatom kao prefrontalni korteks, utvrdio je znanstveni tim predvođen Antoniusom Wiehlerom iz bolnice Pitie-Salpetriere u Parizu, prenosi Zimo.hr. To je područje mozga aktivno kada pravite planove ili rješavate složene probleme.
Nakupljanje glutamata uzrokuje kognitivni umor, što nas tjera da se okrenemo aktivnostima koje nas više zadovoljavaju, otkrili su znanstvenici u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Current Biology.
Prema timu, rezultati pokazuju da kognitivni rad dovodi do funkcionalne promjene mozga. U tom procesu, umor je sredstvo postizanja cilja, jer uzrokuje da ljudi prekidaju svoj rad, dopuštajući mozgu da nastavi sa svojim općim funkcijama.
U istraživanju znanstvenici su koristili posebne postupke koji su omogućili praćenje koncentracija određenih molekula u mozgu nekoliko puta dnevno. Radili su s dvije skupine ispitanika: jedni su morali rješavati teške zadatke, dok su drugi dobivali relativno lake kognitivne vježbe.
Na kraju dana zahtjevan mentalni napor rezultirao je većom koncentracijom glutamata u prefrontalnom korteksu od laganog kognitivnog rada.
Prema neurofizičaru Haraldu Moelleru s Instituta Max Planck za ljudske kognitivne i moždane znanosti u Leipzigu u Njemačkoj, porast koncentracije glutamata od nekoliko posto primijećen je mnogo puta uz ciljanu stimulaciju različitih regija mozga – na primjer, vidnog sustava.
Međutim, kada je stimulacija završila, došlo je do relativno brzog pada.
