Svakodnevno u vijestima možemo čitati da svjetske, ali i lokalne kompanije svojim zaposlenicima nude dobre uvjete rada, te interijere koji inspiriraju. Nažalost navedeno nije spriječilo da i dalje veliki broj onih čije zdravlje (fizičko i mentalno) trpi zbog poslovnih aktivnosti, te su izloženi burnout-u.
Pored stresa, koji je prepoznat kao posredni, a u nekim slučajevima i direktni uzrok brojnih bolesti, zaposleni se u tijeku osam radnih sati suočavaju sa brojnim izazovima koji dalje povećavaju pritisak na pojedinca spremnog da svoj posao obavlja savjesno.
Uzimajući u obzir trenutno stanje poslodavci se nerijetko pitaju – kako se izboriti sa sindromom burnout-a, koji je posljedica kroničnog stresa na poslu.
Šta je burnout?
Burnout je psihičko stanje koje je Svjetska zdravstvena organizacija priznala i koje, ukoliko se pravilno ne liječi, može rezultirati drugim psihičkim i fizičkim bolestima. Riječ je o kroničnom stresu nastalom na poslu koji zaposlenik ne može kontrolirati, a karakteriziraju ga osjećaj kronične iscrpljenosti, nedostatka energije, povećan otpor prema poslovnim zadacima i odlasku na posao i smanjena profesionalna efikasnost.
Pandemija pogoršala situaciju
Intenzitet burnout-a kod zaposlenika u poslovnom okruženju je jako teško procijeniti, međutim istraživanja govore da čak i do 70 posto ispitanika iskuse simptome burnout-a, a taj postotak se povećao u odnosu na period prije pandemije COVID 19. Pesimistično zvuči, ali gotovo da nema zanimanja koje nije izloženo stresu. Ipak najizloženija zanimanja su dinamični poslovi kod kojih su rokovi za obavljanje poslovnih aktivnosti kratki i gdje je intenzitet rada s ljudima visok (medicinsko osoblje, policajci, vatrogasci, odvjetnici, novinari, bankari).
Ne preskačite hobije i druženja – smanjuju stres
Prevencija zdravlja i zaštita od burnout-a se najbolje postižu kroz izgradnju granice između poslovnih obveza i vašeg privatnog života. Što imate razvijeniji socijalni život stručnjaci tvrde, teže ćete doživiti burnout. Nemojte preskakati hobije, redovne sportske aktivnosti, ali i druženje s rodbinom i prijateljima u opuštenoj atmosferi.
Ambicije stvaraju pritisak
Želje za uspjehom, ambicioznost, te što su veći strahovi od neuspjeha, to je i organizam izloženiji stresu. Ljudi koji su manje natjecateljski nastrojeni i kojima je manje važno kakav dojam ostavljaju, manje su skloni stresu.
Ljudski mozak je divna stvar. Funkcionira od samog rođenja i ne prestaje – sve dok ne ustanete da održite govor u javnosti.
George Jessel, američki glumac & pjevač
Priprema za stresnu situaciju – riješava problem
Ukoliko osjećate pritisak na poslu, kako bi prevenirali dodatno izlaganje stresu potrebno se adekvatno pripremiti za sastanke ili druge nastupe. Ukoliko okolnosti dozvoljavaju, prije važnog sastanka idite na lagani sport ili bar prošetajte, a posebno je važno da pred nastup izbjegavate veće količine kofeina koji pogoršavaju stvar – jačaju tremu. Tijekom nastupa, ako je moguće, nemojte sjediti nepomično. Ukoliko je moguće potrebno je pomjerati tijelo ili se lagano kretati, kako bi na produktivan način kanalizirali energiju koju stvara anksioznost.
Sukobi i svađe u poslovnom okruženju
Poslovi, kao dinamične sredine najčešće zahtjevaju dinamičnu razmjenu informacija, konsultacije, ali i diskusije. Bitno je uočiti razliku između sukoba mišljenja i svađe. U sukobu mišljenja učesnici prave razliku između onoga što misle i zastupaju u toj raspravi, i identiteta učesnika razgovora sa druge strane, dok je u slučaju svađe situacija potpuno drugačija. Akcenat je na osobnim željama i potrebama, a ne na utvrđivanju objektivne istine.
Kada god vidite da razgovor iz sukoba mišljenja prerasta u svađu treba prekinuti takvu vrstu diskusije, pa onda probati iznova započeti temu kada bude manje emocija, a više razuma.
Bitno je naglasiti da je iznošenje sukoba mišljenja pozitivna stvar. Netko može reći da ima savršen posao ili brak jer se nikada ne sukobljava. To ukazuje upravo suprotno –takvi odnosi nisu dovoljno iskreni i autentični, jer ne postoji povjerenje da se iskažu negativne emocije.
Autor: uredništvo Financa.ba
Prilikom preuzimanja ovog članka obvezno navesti financa.ba kao izvor i poveznicu (link) na članak
