Burnout nije samo rezultat dugog rada ili žongliranja sa previše obveza. Ne treba ovu činjenicu zanemariti, jer definitivno igra važnu ulogu. Cinizam, depresija i letargija su karakteristični za ovo stanje. Najčešće se javljaju kada zaposlenik nema kontrolu nad načinom obavljanja posla.
Fizička i psihička iscrpljenost, pa i osjećaj mučnine, čak i strah pri samoj pomisli na posao znaci su burnout-a. Također i sam osjećaj cinizma, bijesa ili razdražljivosti ukoliko su poslovne temeu pitanju, još su neki od simptoma. Na kraju sve rezultira činjenicom da zaposlenik više nije u stanju efikasno obavljati svoj posao.
Prema istraživanju LinkedIn-a, četiri od deset zaposlenika u SAD reklo je da se osjeća beznadno i iscrpljeno na poslu koji trenutno obavlja.
Posao sa najvećom stopom burnout-a je jedan od najpopularnijih poslova današnjice, a radi se menadžeru projekta.
U mnogim kompanijama više od šezdeset projekata projekata nikada ne postigne puni uspjeh. Stres i burnout se često identificiraju kao glavni krivci. Zbog brojnih projekata, kompanije radije puštaju da loši projekti propadnu, zatrpavajući zaposlene drugim projektima.
Uticaj burnout-a na menadžere projekta ili članove tima obično rezultira smanjenim rezultatima tima zbog niskog nivoa energije, kroničnog umora i nedostatka motivacije, a projekt najčešće pati od promašenih rokova i nepotpunog ili nekvalitetnog rada.
Prema istraživanju koje je proveo LinkedIn, pedeset posto profesionalaca u ovoj oblasti reklo je da se osjeća iscrpljeno.
Burnout najčešće ne potiče samo od dugih sati rada i(li) velikog opterećenja. Izaziva ga i konstantno obavljanje više zadataka, kratkih rokova i posredovanja između klijenata, poslodavaca i timova.
Autorica knjige „Imunitet protiv burnout-a“, Kandi Wiens je intervjuirala stotine ljudi koji rade u stresnom radnom okruženju, uključujući zaposlene u bolnicama, menadžere projekata i više menadžere kompanija.
Upravljanje projektima – posao budućnosti
Kompanije u svim industrijama zapošljavaju menadžere projekata kako bi išli ukorak sa brzim tehnološkim napretkom. Pored toga, želja je prilagodili se dugoročnim poremećajima izazvanim pandemijom.
Kako bi pomogao u rješavanju ovih izazova, Institut za upravljanje projektima predviđa da će poslodavcima biti potrebno najmanje 25 milijuna ljudi na poslovima upravljanja projektima do 2030. godine. Ovo znači da će oko dva milijuna ljudi trebati da uđe u ovu oblast svake godine samo da bi išli u korak sa tržištem rada.
Drugi poslovi izloženi burnout-u
Ostali poslovi sa najvećom stopom burnout-a su oni u zdravstvenom sektoru, poslovi u socijalnoj zaštiti, logistici i obrazovanju.
Wiens ističe da su ovi poslovi u okruženjima visokog stresa i ljudima nude ograničenu kontrolu nad rezultatima njihovog rada. Oni su emocionalno opterećeni. Zaposleni su primorani da se nose sa teškim i osjetljivim situacijama koje brzo iscrpljuju. Neke od ovih situacija mogu imati ozbiljne posljedice po blagostanje, ali i njihove obitelji i prijatelje.
Prije nego što prihvatite poslovnu ponudu, mogućnost burnout-a na poslu treba pažljivo procijeniti. Potrebno je odvagati hoće li uloga odgovarati Vašoj osovnosti i temperamentu. Najbolje se informirati od sadašnjih ili bivših zaposlenika kako bismo iz prve ruke stekli sliku radnog okruženja i kulture.
Intervjui su također dobra prilika da se postave pitanja o nivou potpore koja se pruža osoblju. Ovo je posebno bitno za zahtjevne uloge u kojima je rizik od burnout veći. Wiens predlaže da se raspitate o resursima koji su zaposlenima dostupni. Bez obyira o kojem se obliku menadžerske potpore radi, fleksibilnom rasporedu ili beneficiji za mentalno zdravlje, navodi CNBC Make It.
