Budućnost rada donosi promjene koje današnji obrazovni sustavi još nisu predvidjeli – čak 65 posto srednjoškolaca radit će poslove za koje trenutačno ne postoje obrazovni programi, dok 30 posto poslova koji će postojati do 2030. tek treba biti izumljeno.
Stručnjaci predviđaju da će većina današnjih srednjoškolaca raditi poslove za koje obrazovanje još ne postoji. Ipak, moguće je već sada steći specijalizacije u područjima koja će biti tražena u budućnosti.
Današnji srednjoškolci suočeni su s nesigurnom budućnošću, no postoje akademski putevi koji ih mogu pripremiti. Iako će većina raditi poslove drugačije od svojih trenutnih izbora, prilike za relevantno obrazovanje su dostupne.
Ključni su kontinuirano učenje, fleksibilnost i prilagodljivost tržišnim zahtjevima, kao i usvajanje budućih traženih vještina.
Pripremite se za velike promjene na tržištu rada
Tržišne potrebe drastično su se promijenile zbog ekonomskih, zdravstvenih i geopolitičkih faktora, osobito pandemije koronavirusa. Ona je transformirala način rada, naglašavajući važnost tehnologije i stalne prilagodbe, posebno u poslovanju, IT-u i marketingu.
Prema istraživanju World Economic Foruma, više od 85% organizacija prepoznaje rast novih tehnologija i digitalizacije kao ključne za transformaciju. Ti trendovi bit će glavni pokretači promjena unutar njihovih organizacija u budućnosti.
Šira primjena ESG standarda i ulaganja u zelene tranzicije bit će ključni za buduće promjene. Povećat će se potreba za stručnjacima u održivosti i ekologiji.
Budućnost i radna mjesta
Radna mjesta budućnosti nastat će zahvaljujući ulaganjima u zelenu tranziciju, ESG standarde i lokalizirane lance opskrbe.
Nova zanimanja bit će povezana s klimatskim promjenama, naprednim tehnologijama i digitalnim pristupom, uključujući e-trgovinu, robote i umjetnu inteligenciju.
Kibernetička sigurnost, enkripcija, tehnologije zaštite okoliša i analitika velikih podataka bit će ključna područja u budućnosti. Ekonomisti će se morati prilagoditi tehnološkim promjenama, ali postoji studij koji priprema za te izazove.
Prvi doktorski studij ‘Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju’, koji nude Ekonomski fakulteti iz Dubrovnika i Zagreba, osposobljava za uspjeh u digitalnom dobu.
Koje ključne vještine budućnost donosi na tržište rada?
S obzirom na tržišne promjene, ključne vještine bit će digitalno izražavanje, upravljanje naprednim aplikacijama i reprogramiranje umjetne inteligencije.
Poznavanje klimatskih promjena i tehnologija zaštite okoliša bit će prioritet, dok će radnici morati usvojiti automatizaciju i rad s AI-jem.
Budućnost će smanjiti potrebe za vještinama kreativnog razmišljanja, komunikacije i koordinacije zbog automatizacije tih zadataka.
Novi poslovi otvorit će se u područjima gdje je teško zamijeniti ljude AI-jem, kao što su obrazovanje i poljoprivreda. Vještine za digitalno poslovanje postaju ključne.
Prema istraživanju World Economic Foruma, stručnjaci za umjetnu inteligenciju i strojno učenje bit će među najtraženijim poslovima.
Nakon stručnjaka za AI, najtraženiji će biti stručnjaci za održivost, analitičari poslovne i informacijske sigurnosti te inženjeri za obnovljivu energiju.
Kontinuirano učenje je neophodno
Zbog promjena na tržištu rada, kontinuirano učenje postaje ključno, posebno u digitalnoj ekonomiji. Doktorski studij ‘Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju’ nudi izvrsnu pripremu za budućnost.
Ovaj prvi doktorski studij u Hrvatskoj nudi inovativne resurse poput laboratorija za afektivno računarstvo i neuromarketing, uz fleksibilnost prilagodbe studijskog puta.
Doktorski studij ‘Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju’ pruža izvanrednu priliku za umrežavanje s kolegama i stručnjacima iz 13 zemalja i tri kontinenta.
Pored domaćih profesora, nastavu vode i međunarodni ekonomisti, pružajući znanja za rješavanje poslovnih izazova u digitalnom okruženju, piše Tportal.
