Razlika u plaćama između spolova i dalje je značajan problem u Europskoj uniji. U 2022. godini neke zemlje bilježe nesklad od gotovo 20 posto. Unatoč poboljšanjima, žene i dalje zarađuju manje od muškaraca i rjeđe napreduju na bolje plaćene pozicije.
Prosječni rodni jaz u plaćama u EU-u iznosio je 12,7 posto u 2022. godini. To znači da su žene zarađivale 12,7 posto manje po satu od muškaraca. Drugim riječima, na svakih 100 eura koje zarade muškarci, žene dobiju 87,3 eura. Kako bi dosegle istu zaradu, žene bi morale raditi dodatnih mjesec i pol.
Najveću razliku bilježi Estonija, s rodnim jazom od 21,3 posto. Slijede Austrija s 18,4 posto te Švicarska i Češka, svaka s 17,9 posto. Luksemburg je iznimka s negativnim pokazateljem od -0,7 posto, gdje žene zarađuju više od muškaraca. Osim Luksemburga, najmanju razliku bilježe Italija, Rumunjska i Belgija s manje od pet posto.
Rodni jaz u plaćama
Razlozi za rodni jaz u plaćama su složeni i obuhvaćaju višestruke nejednakosti. Sektorska segregacija jedan je od glavnih uzroka. Oko 24 posto razlike proizlazi iz veće prisutnosti žena u slabije plaćenim sektorima poput njege, zdravstva i obrazovanja.
Diskriminacija u plaćama također igra značajnu ulogu. U pojedinim slučajevima, žene primaju manju plaću za jednaki posao ili rad jednake vrijednosti. Uz to, žene troše više vremena na neplaćeni rad, poput brige o djeci ili starijim članovima obitelji. To utječe na njihove karijerne izbore i radno vrijeme, zaključuje Women in Adria.
Stakleni strop dodatno otežava situaciju. Na hijerarhijskoj ljestvici, muškarci često zauzimaju više pozicije, što značajno utječe na njihove plaće. Na primjer, među menadžerima je razlika najveća i iznosi 23 posto u korist muškaraca. Godine 2021., samo 35 posto menadžra u EU-u bile su žene.
Unatoč svemu, žene su obrazovanije od muškaraca. U 2022. godini 37,1 posto žena imalo je tercijarno obrazovanje u usporedbi s 31,4 posto muškaraca. U gotovo svim državama EU, udio obrazovanih žena premašuje udio obrazovanih muškaraca, izuzev Njemačke i Austrije.
Međutim, čak i s većom razinom obrazovanja, stopa zaposlenosti žena ostaje niža. U EU-u je 83,6 posto žena bilo zaposleno u usporedbi s 88,9 posto muškaraca. To pokazuje da su žene unatoč većoj kvalificiranosti manje zastupljene na tržištu rada.