Microsoft je nedavno objavio da su postigli veliki napredak u razvoju topoloških qubita, što bi moglo dovesti do stvaranja iznimno snažnih kvantnih računala. Ova tehnologija temelji se na novom obliku fizičkog postojanja tvari, što predstavlja značajan iskorak u znanstvenom razumijevanju kvantne fizike. Dok se u školama uči o tri primarna stanja tvari – čvrstom, tekućem i plinovitom – topološki qubiti predstavljaju četvrto stanje materije koje može revolucionirati računarstvo.
Konkurencija i globalna tehnološka utrka
Microsoft već kontrolira OpenAI, najnapredniju kompaniju na području umjetne inteligencije, pa nije teško zamisliti da je Bill Gates, osnivač Microsofta, iznimno ponosan na ovaj razvoj. Iako Elon Musk pokušava oblikovati budućnost tehnologije i čovječanstva, čini se da su ključni znanstveni aduti u rukama Microsofta. Ovaj znanstveni napredak dolazi u ključnom trenutku globalne utrke u tehnološkom razvoju između Sjedinjenih Država i Kine.
U prosincu, Google je predstavio eksperimentalno kvantno računalo. Ono je u pet minuta obavilo izračun koji bi tradicionalnim superračunalima trebao više od 10 septilijuna godina. Ipak, Microsoft vjeruje da bi njihova topološka kvantna tehnologija mogla nadmašiti Googleove metode. Razvili su čip koji kombinira prednosti poluvodiča i supervodiča, ključnih elemenata u klasičnim i kvantnim računalima. Kada se ovaj čip ohladi na ekstremno niske temperature, pokazuje iznimno snažna kvantna svojstva koja bi mogla riješiti probleme nedostižne klasičnim računalima.
Utjecaj na budućnost računarstva
Microsoft planira izgraditi prvo potpuno funkcionalno kvantno računalo do kraja ovog desetljeća. To, u kombinaciji s ubrzanim razvojem umjetne inteligencije, može označiti početak nove tehnološke ere. Očekuje se da će ova rješenja promijeniti način na koji rješavamo složene znanstvene, matematičke i tehnološke probleme.
Ideja o četvrtom stanju materije teoretski je predložena još 1937. godine kroz koncept Majoraninih fenomena. Satya Nadella, izvršni direktor Microsofta, još je prije osam godina nagovijestio da bi ova tehnologija mogla pokrenuti kvantnu revoluciju. Međutim, tek su 2022. godine Microsoftovi znanstvenici uspjeli zabilježiti učinke za koje vjeruju da ih uzrokuju upravo te čestice.
Kvantna računala razlikuju se od klasičnih po načinu na koji obrađuju podatke. Dok klasična računala koriste bitove koji predstavljaju nule i jedinice, qubiti u kvantnim računalima mogu istovremeno predstavljati oba stanja ili bilo koje među-stanje. Većina vrsta qubita zadržava svoja kvantna stanja samo vrlo kratko, što uzrokuje gubitak informacija. Kako bi se to nadoknadilo, kvantna računala trebaju velik broj qubita za ispravljanje pogrešaka.
Prednosti topoloških qubita
Za razliku od toga, topološki qubiti koje Microsoft razvija uz pomoć Majoraninih čestica otporniji su na pogreške. Informacije se pohranjuju u cijelom qubitu, što omogućava veću stabilnost i smanjuje potrebu za dodatnim qubitima za ispravljanje pogrešaka. Microsoft procjenjuje da će trebati deset puta manje qubita za ispravljanje pogrešaka nego što je potrebno u drugim kvantnim računalima.
Na području kvantnog računarstva Europska unija znatno zaostaje za SAD-om i Kinom. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, dugo je promovirala političke strategije koje nisu dale željene rezultate u znanstvenom i tehnološkom razvoju. Dok Sjedinjene Države imaju snažne igrače poput Microsofta i brojnih start-upova, a Kina ulaže 15,2 milijardi dolara u kvantno računarstvo, EU je za ovu ključnu znanstvenu utrku izdvojila samo 7,2 milijardi eura.
Globalni utjecaj i budućnost
Unutar Europe postoje neki važni akteri poput QuTech (Nizozemska), IQM (Finska) i Pasqal (Francuska), ali njihova financijska sredstva ne mogu se mjeriti s američkim ili kineskim investicijama. Situacija je nešto bolja u Velikoj Britaniji, gdje djeluju kompanije poput Cambridge Quantum Computing i Oxford Quantum Circuits, ali uglavnom zahvaljujući američkim ulaganjima Googlea i IBM-a. Britanija je jasno dala do znanja da joj EU nije tehnološki partner, već prvenstveno politički.
Ovaj znanstveni i tehnološki zaokret prema kvantnom računarstvu mogao bi imati dalekosežne posljedice za globalnu ekonomiju i buduće inovacije, piše Jutarnji. S obzirom na Microsoftovu predanost ovom području i kontrolu nad OpenAI-jem, jasno je da bi upravo ova tvrtka mogla oblikovati tehnološku budućnost.
