Deset europskih kompanija s najvećim prihodima od prodaje oružja u 2023. ostvarilo je ukupne prihode od desetaka milijardi dolara. Na vrhu liste su Airbus i Leonardo, pokazuje analiza Stockholm International Peace Research Institutea (SIPRI).
Prema podacima, najveći prihod od prodaje oružja ostvarila je multinacionalna kompanija Airbus, čije su sjedište i glavni uredi smješteni u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj. Airbus je u 2023. godini od vojne industrije uprihodio 12,9 milijardi dolara.
Na drugom mjestu nalazi se talijanski Leonardo s prihodima od 12,4 milijarde dolara. Francuski Thales treći na listi s 10,4 milijarde dolara prihoda.
Slijedi njemačka kompanija Rheinmetall, koja je ostvarila 5,5 milijardi dolara. Odmah iza nje je MBDA, europska grupacija sa sjedištima u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji, Njemačkoj i Španjolskoj, s prihodom od 4,8 milijardi dolara.
Među vodećima su još i francuski Naval Group (4,6 milijardi dolara), Safran (4,5 milijardi dolara) te švedski Saab (4,4 milijarde dolara). Listu zaključuju KNDS (3,3 milijarde dolara), koji je zajednički francusko-njemački projekt, te Dassault Aviation iz Francuske (3,2 milijarde dolara).
Ovi podaci pokazuju dominaciju francuskih kompanija u europskoj obrambenoj industriji, ali i rastući utjecaj njemačkih i talijanskih proizvođača oružja. Zajednički projekti poput Airbusa, MBDA-e i KNDS-a ističu važnost europske suradnje u vojnoj industriji.
A gdje je na trištu naoružanja Bosna i Hercegovina?
Država skromnih obrambenih mogućnosti, no isto tako zemlja s tradicionalno snažnom vojnom industrijom. Vidljivo je, iz godine u godinu obara rekordne kada je riječ o poslovanju, a napose izvozu oružja, vojne opreme i streljiva? Posebno to vrijedi za Federaciju BiH. Geografski je smješten i najveći broj proizvodnih kapaciteta. Prema svemu sudeći, u tom će se entitetu uskoro graditi još najmanje tri ili četiri tvornice namjenske industrije.
Očito je kako u ovakvim okolnostima Federacija BiH kroz namjensku industriju traži način i dodatnog pozicioniranja na europskim tržištima. Jasno je kako ova grana industrije zapošljava sve veći broj ljudi. Novi ugovori i poslovi mogli bi se promatrati i kroz prizmu namjere Europe da osnaži vlastite obrambene kapacitete. Nedavno je izaslanstvo Vlade Federacije BiH tijekom posjeta Unsko-sanskoj županiji bilo i u Cazinu, a tom prilikom govorilo se upravo o gradnji nove tvornice namjenske industrije.
Na području Unsko-sanske županije već je nekoliko puta boravila ekipa iz Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, koja je obišla ponuđene lokacije za projekt instaliranja kapaciteta namjenske industrije, te utvrdila da Cazin najviše odgovara i kapacitetom i lokacijom.
U skladu s posvećenošću federalne Vlade da napravimo ravnomjeran razvoj kompletne Federacije Bosne i Hercegovine, ne samo jednog njezina dijela, opredijelili smo se za dolazak ovdje. Radi izgradnje pogona namjenske industrije planiramo još dvije do tri lokacije na području Federacije, a moguće i još jednu na području USŽ-a. U svakom slučaju, Cazin ispunjava sve uvjete i tu ćemo početi s prvim projektom.
Nermin Nikšić, premijer FBiH
Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić nakon obilaska lokacije Poslovnog centra u Cazinu kazao je novinarima da je osnovni cilj posjeta daljnji razvoj namjenske industrije u FBiH.
Moram reći da je u proteklih godinu i pol do dvije namjenska industrija značajno razvijena, udvostručila je kapacitete, prihod i dobit. Nama to nije krajnji cilj, već je cilj dalje razvijati namjensku industriju. Naš cilj je da se jednako razvija kompletna Federacija BiH – objasnio je. Dodaje kako su uradili određene analize te su već blizu donošenja konačne poslovne odluke da idu u otvaranje tvornice namjenske industrije na području Cazina.
Izvozne brojke su odlične
Kada govorimo o brojkama, Večernji list je nedavno objavio, analizirajući podatke Uprave za neizravno oporezivanje, kako je iz BiH protekle godine izvezeno gotovo 7 milijuna kilograma oružja i opreme u vrijednosti od 348,6 milijuna maraka. Kada govorimo o pojedinim kategorijama, u količini prvo mjesto drži vojno streljivo s iznosom od 6,7 milijuna kilograma. Od toga su kompanije u BiH zaradile 307,6 milijuna maraka. Na drugom mjestu s količinom od 196.397 kilograma je vojno oružje, za koje su naplaćena 28,3 milijuna maraka. Slijede dijelovi i pribor s izvezenom količinom od 96.238 kilograma i ostvarenom zaradom od 12,3 milijuna maraka.
