Utorak, 18 ožujka, 2025

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Burnout se sve češće prijavljuje i kod zaposlenika u BiH

Burnout je fenomen izgaranja, a postaje značajan zdravstveni problem na radnom mjestu. Karakterizira ga iscrpljenost koja prvenstveno proistječe iz čimbenika povezanih s poslom iako se može proširiti i na druge sfere života. Ta se iscrpljenost očituje kroz emocionalnu iscrpljenost, fizički umor i kognitivni napor.

Simptomi mogu varirati, značajan znak izgaranja je postupno odvajanje ili mentalno odvajanje od radnih dužnosti. Unatoč tome što nije službeno priznato kao medicinsko stanje, izgaranje može duboko utjecati na cjelokupno funkcioniranje i dobrobit pojedinca.

Burnout uzrokuje srčani i moždani udar

Istodobna prisutnost više stresora na poslu te dugotrajna izloženost njima dovodi do sindroma izgaranja na poslu – poznatog kao burnout. Često je udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika. Stres vezan uz posao situacija je u kojoj čimbenici posla u interakciji s radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja.

Ti su čimbenici posljedica neodgovarajućih zahtjeva radne okoline, koji su u neskladu s mogućnostima zaposlenih, piše Večernji List. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije desetak godina SZO je proglasio stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti. I dok nam je nekad davno termin “burnout” bio stran i vezali smo ga uz Zapad, danas je on sveprisutan i kod nas.

Sindrom izgaranja na radnom mjestu uzima maha, većina građana kod psihologa dolazi kad je problem već uzeo maha, odnosno kad se tijelo počelo “buniti”. No, iako se, za razliku od prije nekoliko godina, građani BiH sada češće odlučuju potražiti pomoć, oni ipak ne dolaze navrijeme. Podsjećamo, stručnjaci sindrom izgaranja objašnjavaju kao stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti prouzročeno pretjeranim i dugotrajnim stresom.

Doktori upozoravaju da se iz prakse primjećuje da se klijenti više javljaju, ali to ne znači da se povećao njihov broj. To znači samo da se danas lakše odlučuju za razgovor, kao i zbog činjenice da je odlazak kod psihologa prestao biti tabu-tema u društvu. Nažalost, većina njih dolazi kada je problem već uzeo maha, kad već imaju oboljenja štitne žlijezde, želuca, srca, hipertenziju i kada, osim psihički, više ne mogu adekvatno funkcionirati ni fizički.

Stručnjaci pojašnjavaju da se sindrom burnout kod osobe manifestira u vidu gubitka kontrole, nesposobnosti, zaboravnosti, otpornosti na prijedloge, osjećaja zarobljenosti, teškoća pri koncentraciji, dosade, gubitka smisla za humor, poricanja, izolacije, tuge, zabrinutosti, frustracije i sl.

Četiri faze

Kako ističe, bitno je prepoznati simptome prije nego što se pojave zdravstveni problemi. Neophodno je raditi na prevenciji, odnosno izbjegavati pretjeran rad i opterećenje na poslu, ne raditi više od 40 sati tjedno. Prakticirati odmaranja tijekom vikenda, a ne rad od kuće, te praviti stanke tijekom posla, obavljati aktivnosti na poslu savjesno i pošteno, ali ne presavjesno i s pretjeranom brigom.

Četiri su faze sindroma izgaranja. Prva je faza medenog mjeseca. Posao vas veseli, ispunjeni ste entuzijazmom, osjećate se ispunjeno, nijedan zadatak vam nije pretežak.

Druga faza je realnost. Uočavate da ipak nije sve tako savršeno, šef vam postavlja sve više zadataka i sve teže. Vi se sve više trudite, radite napornije, razočarenje i frustracija postaju svakodnevica. Počinju ogovaranja i podmetanja na radnom mjestu, kući dolazite sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaćaju. Shvaćate da vas posao ne zadovoljava ni socijalno ni financijski.

Treća faza je razočaranje. Upali ste u zatvoreni krug – postajete umorni i nervozni, naglo mršavite ili se debljate te imate problema sa spavanjem. Osjećate ljutnju i krivite druge za ono što vam se događa. Otvoreno počinjete biti kritični prema nadređenima i kolegama. Osjećate se bespomoćno. Anksioznost i depresija postaju dio vaše svakodnevice, često ste bolesni.

I četvrta – alarmantna faza. Iscrpljeni ste, vaše mentalne i fizičke rezerve su potrošene. Imate osjećaj stalnog neuspjeha, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjećate se nesposobni napravititi bilo kakve promjene u svom životu. Ova faza je ozbiljna i ako ne potražite pomoć, može ostaviti ozbiljne posljedice na vaše zdravlje. Život vam se sada čini poprilično besmislen i osjećate konstantan očaj.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno