Europa je izbjegla fizičku nestašicu avionskog goriva, ali uz cijenu sve složenijeg dobavnog lanca. Zalihe u glavnom sjeverozapadnoeuropskom čvorištu pale su na sedmogodišnji minimum, dok gorivo koje je prije velikim dijelom stizalo s Bliskog istoka Europa sada traži u Nigeriji, Sjevernoj Americi i sve više u Južnoj Koreji.
Prema podacima Kplera koje prenosi Reuters, europski uvoz južnokorejskog jet fuela u rujnu doseže oko 129.000 barela dnevno, najviše od listopada 2022. Južna Koreja tako postaje jedan od izvora kojima Europa nadoknađuje poremećene bliskoistočne isporuke.
Europa je zato sve ovisnija o tome mogu li udaljeniji dobavljači nastaviti slati dovoljno barela prema njezinu tržištu i hoće li cijene ostati dovoljno visoke da ih privuku.
Europa je i prije krize trebala pola milijuna barela izvana
Ovisnost o uvozu avionskog goriva nije nastala s ovogodišnjim poremećajem na Bliskom istoku.
OECD Europa troši oko 1,6 milijuna barela jet fuela i kerozina dnevno, dok regionalne rafinerije proizvode približno 1,1 milijun barela. Razliku od najmanje pola milijuna barela dnevno mora pokriti uvozom.
Prema Kplerovim podacima, Bliski istok je 2025. osiguravao gotovo 60 posto uvoza jet fuela OECD Europe iz drugih regija. Europa je zato u ovogodišnji poremećaj ušla s velikom ovisnošću o jednom dobavnom pravcu.
Bliskoistočne isporuke pale su sa 330.000 na 60.000 barela
Isporuke jet fuela s Bliskog istoka prema Europi pale su s približno 330.000 barela dnevno u ožujku na oko 60.000 u travnju. Europski neto uvoz jet fuela tada je dosezao približno 70 posto ožujske razine.
IEA je potom zabilježio da su europske rafinerije povećale udio jet fuela u proizvodnji na rekordnu razinu. Američke rafinerije također su povećale proizvodnju, a SAD je početkom 2026. iz neto uvoznika postao neto izvoznik avionskog goriva.
Dangote je preuzeo dio posla, sada dolazi Koreja
Nigerijska rafinerija Dangote u drugom je tromjesečju prema Europi slala oko 80.000 barela jet fuela dnevno. Prema podacima Kplera, to je pokrivalo oko 13 posto manjka nastalog nakon poremećaja bliskoistočnih isporuka.
Južnokorejska proizvodnja jet fuela u srpnju dosegnula je gotovo 13,9 milijuna barela, najviše u sedam godina, dok je izvoz bio najveći u tri i pol godine. Prema Kpleru, europski uvoz iz Južne Koreje u rujnu doseže oko 129.000 barela dnevno.
Dio europske dobave tako se u nekoliko mjeseci preselio s Bliskog istoka prema zapadnoj Africi, Sjevernoj Americi i istočnoj Aziji.
IEA je u kolovozu procijenio da je izvoz jet fuela iz Rusije, Bliskog istoka i Azije bio oko 670.000 barela dnevno manji nego godinu ranije, što odgovara približno 34 posto globalne trgovine tim gorivom.
Zalihe u glavnom europskom čvorištu pale su na sedmogodišnji minimum
Zalihe jet fuela kod neovisnih skladištara u području Amsterdam–Rotterdam–Antwerpen, jednom od ključnih europskih čvorišta za trgovinu naftnim derivatima, u tjednu do 10. rujna pale su na najnižu razinu u sedam godina.
Prema podacima Insights Globala koje navodi ICIS, prosječne rujanske zalihe u ARA području bile su oko 55 posto niže nego godinu ranije.
To ipak nije isto što i nestašica goriva u Europi.
Europska komisija je nakon sastanka Oil Coordination Groupa 8. rujna objavila da trenutačno nema problema sa sigurnošću opskrbe naftnim proizvodima u EU. Potražnja za dizelom i avionskim gorivom pokriva se većom proizvodnjom europskih rafinerija i alternativnim uvozom, dok Komisija ukupne komercijalne i interventne zalihe smatra dovoljnima.
Istodobno upozorava da bi jesenska i zimska potražnja, uz nastavak poremećaja na Bliskom istoku, mogla dodatno zategnuti tržište.
Za Q4 procjenjuje se manjak od 510.000 barela dnevno
Energy Aspects za četvrto tromjesečje procjenjuje da će europskom tržištu nedostajati oko 510.000 barela jet fuela dnevno iz regionalne ponude. To je tržišni manjak, a ne prognoza nestašice.
Razlika je važna. Manjak znači da regionalna proizvodnja nije dovoljna za očekivanu potražnju pa razliku treba pokriti uvozom. Nestašica bi značila da ni nakon uvoza i raspoloživih zaliha nema dovoljno goriva za stvarnu potražnju. Za takvu nestašicu trenutačno nema potvrde.
Takva uvozna potreba za Europu nije nova. I prije ovogodišnjeg poremećaja regionalna proizvodnja bila je približno pola milijuna barela dnevno manja od potrošnje. Promijenilo se tržište na kojem Europa mora pronaći barele koji zatvaraju tu razliku.
Energy Aspects za Aziju i Pacifik u četvrtom tromjesečju očekuje višak od 419.000 barela dnevno, a za SAD oko 18.000 barela. Zato je azijski višak važan za europsku bilancu, ali ne znači da će automatski završiti u Europi. Gorivo će krenuti prema tržištu na kojem prijevoz, cijena i trgovačka marža opravdavaju takav put.
Tu nastaje poslovni rizik. Goriva zasad ima, ali održavanje opskrbe sve više ovisi o uvozu s udaljenijih tržišta u trenutku kada su zalihe u ARA čvorištu na sedmogodišnjem minimumu.
Cjenovni signal već se vidi. ICIS je sredinom rujna za listopadski jet fuel bilježio crack od približno 106 dolara po barelu, nasuprot oko 99,10 dolara za gasoil. Jet fuel ponovno se trgovao uz premiju prema gasoilu, nakon što je početkom rujna taj odnos bio obrnut.
Dio tog pomaka ICIS povezuje i s pozicioniranjem trgovaca, pa cijelu promjenu nije moguće pripisati fizičkoj ponudi. Niske ARA zalihe istodobno daju fizičku podlogu snažnijem tržištu, iako goriva zasad ima.
Rizik iz travnja danas izgleda drukčije
Financa.ba je u travnju pisala o riziku za europsku opskrbu kerozinom, u trenutku kada još nije bilo jasno koliko brzo tržište može zamijeniti izgubljene bliskoistočne količine.
Pet mjeseci poslije Europa gorivo nabavlja iz šireg kruga zemalja, ali uz ARA zalihe na sedmogodišnjem minimumu u četvrto tromjesečje ulazi s manjim prostorom za novi poremećaj opskrbe.
