U 13. izdanju Deloitteovog globalnog istraživanja o milenijalcima i generaciji Z za 2024. godinu, sudjelovalo je 23.000 ispitanika iz 44 zemlje. Istraživanje je usmjereno na proučavanje promjenjivih radnih okolina i društvenih iskustava ovih generacija diljem svijeta.
Fokus ovogodišnjeg istraživanja usmjeren na dvije generacije. Generacije koje se suočavaju s financijskom nesigurnošću, visokim razinama stresa te rastućom zabrinutošću zbog klimatskih promjena. Nadalje, promišljaju o utjecaju brzo napredujuće tehnologije poput GenAI-a na njihove poslove i dugoročne karijerne odluke. Unatoč izazovima, postoji optimizam među ispitanicima i nastavak zalaganja za promjene na radnom mjestu i u društvu općenito.
Već treću godinu za redom, troškovi života predstavljaju glavnu brigu među pripadnicima generacije Z i milenijalcima, piše Poslovni. Oko 56% ispitanika generacije Z i 55% milenijalaca izjavilo je da živi od plaće do plaće. Što je povećanje od pet posto za generaciju Z i tri posto za milenijalce u usporedbi s prethodnom godinom. Dodatno, tri od deset ispitanika iz tih generacija izjavilo je da se ne osjećaju financijski sigurno.
Optimistični su, ali oprezni
Unatoč tome, postoji oprezni optimizam da bi se situacija mogla poboljšati. Manje od trećine pripadnika generacije Z i milenijalaca vjeruje da će se ekonomska situacija u njihovim zemljama poboljšati u idućoj godini. Što predstavlja najviši postotak od 2020. godine, prije početka pandemije COVID-19. Nadalje, gotovo polovica generacije Z (48%) i četvrtina milenijalaca (40%) očekuje poboljšanje svoje osobne financijske situacije u idućoj godini.
Prema gotovo devet od deset ispitanika iz generacije Z (86%) i milenijalaca (89%), svrha ima ključnu ulogu u njihovom zadovoljstvu na radnom mjestu. Ove generacije sve više su sklonije odbijanju zadatka ili poslodavca na temelju vlastitih etičkih ili vjerskih uvjerenja. Polovica generacije Z (50%) i nešto više od četiri od deset milenijalaca (43%) odbilo je zadatke.
Gotovo jednako velik broj ispitanika iz generacije Z (44%) i milenijalaca (40%) izjavio je da su odbili poslodavce. Razlozi za takvo odbijanje mogu uključivati negativan utjecaj na okoliš, pridonos nejednakosti putem neinkluzivnih praksi. Kao i osobne faktore poput nedostatka podrške za mentalno zdravlje zaposlenika te neuravnoteženosti između poslovnog i privatnog života.
Zaštita okoliša ključni izazov
Prema stavovima generacije Z i milenijalaca, zaštita okoliša predstavlja ključni društveni izazov na koji poduzeća mogu najviše utjecati kada je riječ o poticanju promjena. Otprilike šest od deset ispitanika iz generacije Z (62%) i milenijalaca (59%) izjavilo je da su zabrinuti zbog klimatskih promjena u proteklim mjesecima. Ove generacije koriste svoje karijerne odluke i potrošačko ponašanje kao sredstvo za poticanje akcije u smjeru zaštite okoliša.
Okvirno, polovica generacije Z (54%) i milenijalaca (48%) izvještava da oni i njihovi kolege vrše pritisak na svoje poslodavce da poduzmu korake u vezi s klimatskim promjenama. Što je trend koji se neprestano povećava u proteklim godinama. Dvoje od deset ispitanika iz generacije Z (20%) i milenijalaca (19%) već je promijenilo posao ili industriju zbog zabrinutosti za okoliš. Dok četvrtina planira to učiniti u budućnosti.
Oko dvije trećine generacije Z (64%) i milenijalaca (63%) izjavljuje da su spremni platiti više za kupovinu ekološki održivih proizvoda ili usluga kao potrošači. Velik broj njih poduzima osobne akcije ili planira takve korake u budućnosti. Poput izbjegavanja brze mode, smanjenja putovanja zrakoplovom, prelaska na vegetarijansku ili vegansku prehranu ili kupovine električnih vozila.
Stres i nesigurnost
Generacija Z i milenijalci očekuju značajan utjecaj GenAI-ja na njihove karijere i radne prilike. Gotovo 59% ispitanika generacije Z i više od polovice milenijalaca (52%) vjeruje da će široka primjena GenAI-ja potaknuti potragu za poslovima koji su manje podložni automatizaciji. Poput stručnih zanata ili fizičkog rada.
Kada razmišljaju o GenAI, najveća emocionalna reakcija Generacije Z i milenijalaca je osjećaj neizvjesnosti. Ispitivanje također pokazuje da žene češće izražavaju veću nesigurnost u vezi s GenAI-jem u usporedbi s muškarcima. Te su manje sklone osjećati se ugodno radeći s tom tehnologijom.
Obje generacije su uvjerene da će GenAI osloboditi njihovo vrijeme i unaprijediti način na koji rade. Te da će poboljšati ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Međutim, česti korisnici GenAI-ja imaju veće povjerenje u to da će automatizacija vođena GenAI-jem rezultirati eliminacijom radnih mjesta i otežati mladima ulazak na tržište rada.
Održavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života i dalje je ključna prioriteta za generaciju Z i milenijalce prilikom odabira poslodavca. Njihova sposobnost očuvanja pozitivne ravnoteže između posla i privatnog života cijenjena je među njihovim vršnjacima više od tradicionalnih pokazatelja uspjeha poput profesionalnih titula i materijalnih dobara. Unatoč tome, mnogi se suočavaju s izazovom ostvarivanja željene ravnoteže.
Okvirno jedna trećina redovito anksioznih ili pod stresom ispitanika navodi da njihov posao i ravnoteža između poslovnog i privatnog života značajno pridonose njihovoj razini stresa. Ovaj stres uvelike je potaknut dugim radnim satima. Što je istaknuto kod 51% ispitanika iz obje generacije. Potaknuto je i nedostatkom kontrole nad tim gdje i kako rade. Što je naglasilo 44% ispitanika.