Nakon što je Europski parlament prihvatio odluku o prelasku na ekološki prihvatljivije automobile, a odluku formalno trebalo potvrditi Vijeće. Njemački su predstavnici zaustavili taj proces.
Još otkako se prvi puta počelo pričati o tome da će Europska unija, u okviru Europskog zelenog plana, zabraniti prodaju novih automobila na fosilna goriva, diljem EU mogli su se čuti brojni prigovori onih, koji smatraju da takva zabrana nije dobra. Najglasniji su pritom bili predstavnici Italije i Njemačke, koji smatraju da će prelazak na isključivo ekološki “čista” vozila uništiti njihove lokalne automobilske industrije, pa su pokušali tu odluku odgoditi.
No, ona je prošla sve potrebne korake i prošloga mjeseca bila potvrđena u Europskom parlamentu, nakon čega je bilo potrebno “samo” da je formalno odobri Europsko vijeće, tijelo koje je s Parlamentom već ranije usuglasilo tekst odluke. Ipak, prošloga tjedna, događa se veliki obrat, i to upravo u Vijeću.
Formalnost se pretvorila u prepreku
Naime, ponovno su se javili njemački i talijanski predstavnici, tražeći da se potvrđivanje te odluke odgodi dok oni ne budu zadovoljni. A zadovoljni će biti, kažu, kada se zabrana ublaži. Odnosno kada zakonodavac pristane u nova pravila ugraditi i odredbu, prema kojoj bi i nakon 2035. bila dozvoljena prodaja vozila s unutarnjim izgaranjem, ali sa sintetičkim, ekološki prihvatljivim gorivima. Talijanima i Nijemcima u ovom su se stavu kasnije, doduše potiho, pridružili i predstavnici Poljske, Bugarske i Mađarske.
Tako je, umjesto da 7. ožujka dobije finalno zeleno svjetlo, ovaj plan EU ipak stavljen na čekanje. Očekivano, konzervativci su se s time složili, neki predstavnici industrije također. Dok su ekološki aktivisti, pobornici elektrifikacije transporta i lobisti s te strane političkog spektra poprilično nezadovoljni.
Za i protiv, mnogo je argumenata
Njemačka prednjači u zahtjevu za korištenjem tzv. “e-goriva”, sintetičkih pripravaka koji su većinom lišeni emisija CO2, a imaju potencijal produžiti životni vijek motora s unutarnjim izgaranjem u autoindustriji. Ministri zemalja članica EU tako nisu ovoga tjedna dobili priliku izjasniti se u Vijeću oko ovog pitanja. Zemlja koja trenutačno predsjeda Vijećem, Švedska, poručila je kako će glasanje prebaciti za “neki kasniji datum”.
Ekološka udruga Transport & Environment poručila je kako bi odustajanje od zabrane prodaje novih benzinaca i dizelaša 2035. godine potpuno “s tračnica izbacilo” Europski zeleni plan i cilj o ugljično neutralnom EU bloku do 2050. godine. Ukratko – gdje je zapelo? Otprilike tamo gdje i odluka o ukidanju zimskog i ljetnog računanja vremena. U birokratskom aparatu Europske unije, koji sada mora pronaći rješenje kojim bi bile zadovoljne sve države članice.
Protivnici zabrane sve su glasniji. Oni ističu poznate probleme sveopće elektrifikacije automobila (nedostatak punjača, probleme s dobavom rijetkih metala, utjecaj na zaposlene u tom sektoru). Dok s druge strane veliki proizvođači i dalje najavljuju snažan zamah električnih vozila. Brojne nove električne modele i napuštanje razvoja novih benzinskih i dizelskih motora. Do elektrifikacije će, očito, doći – bila ona zakonski nametnuta ili ne, samo je pitanje hoće li to biti točno 2035., ili koju godinu prije ili kasnije.
Izvor: bug
