Najmlađa generacija koja ulazi u radnu snagu, Generacija Z, nosi jedinstven teret. Poznati socijalni psiholog Jonathan Haidt skreće pozornost na tu skupinu u svojoj nedavnoj knjizi The Anxious Generation: How the Great Rewiring of Childhood Is Causing an Epidemic of Mental Illness.
Zatočena generacija
Početak 2010-ih obilježio je uznemirujući pomak u dobrobiti adolescenata diljem svijeta, s vrtoglavim porastom stopa depresije, tjeskobe i samoubojstava. Haidt ukazuje na ključnu transformaciju tijekom ovog razdoblja: zamjena s preklopnih telefona na pametne telefone i naknadna migracija društvenih života na internetu. Ta je tranzicija, tvrdi Haidt, iz temelja promijenila razvojnu putanju čitave generacije. Iza sebe je ugradila duboko ukorijenjenu bolest.
Haidtova analiza razotkriva generaciju pogođenu sve većom usamljenošću, smanjenim akademskim uspjehom i naglim padom mentalnog zdravlja. Posljedice ovih trendova protežu se u odraslu dob. Pri čemu Generacija Z pokazuje niže stope zaposlenosti, formiranja obitelji i općeg blagostanja. “Istraživanja pokazuju da su pripadnici Generacije Z sramežljiviji i skloniji riziku od prethodnih generacija, a averzija prema riziku može ih učiniti manje ambicioznima”, primjećuje Haidt. Ističe i njihovu zabrinjavajuću perspektivu za inovacije i poduzetništvo.
Era pametnih telefona i nezadovoljstva
Srž Haidtova argumenta usredotočena je na drastičnu promjenu djetinjstva dolaskom ere pametnih telefona. Udubljuje se u povijesno lišavanje slobode i nenadziranu igru koja je prethodila ovoj eri. Sugerira da je brza digitalizacija društvenih interakcija dodatno pogoršala ove razvojne nedostatke. Početkom 2010-ih generacija lišena neovisnosti bila je zavedena u “novi virtualni svemir”, koji su roditelji doživljavali sigurnim. Ali se ispostavilo da je prepun skrivenih opasnosti.
Moramo preispitati mjesto pametnog telefona u djetinjstvu i adolescenciji. Kao što Haidt kaže, “ispostavilo se da život temeljen na pametnim telefonima mijenja ili ometa velik broj razvojnih procesa.” Ovaj digitalni upad remeti bezbroj bitnih iskustava rasta i učenja – od sklapanja prijateljstva do istraživanja identiteta – restrukturirajući samu strukturu razvoja mladih.
Duboki utjecaj ovog “djetinjstva zasnovanog na telefonu” proteže se i na radnu snagu. Pri tome Generacija Z ulazi na tržište rada noseći jedinstvene izazove i potrebe. Budući da se predviđa da će Generacija Z postati najveća komponenta globalne radne snage, nadmašujući milenijalce po broju, razumijevanje i prilagodba ovim stvarnostima postaju još važniji. Do 2025. očekuje se da će Generacija Z činiti otprilike 27 posto radne snage. Ovaj demografski pomak naglašava hitnost rješavanja problema ukorijenjenih u eri digitalne zasićenosti.
Voditi problematičnu generaciju
Organizacije i menadžeri moraju prepoznati ovu stvarnost i moraju joj se prilagoditi. Trebaju njegovati okruženja koja promiču mentalno zdravlje, potiču interakcije u stvarnom svijetu i njeguju inherentni potencijal unutar ove generacije. Kao odgovor, Haidt poziva na “dramatičnu kulturnu korekciju”, zalažući se za strategije za ublažavanje digitalne dominacije života mladih. To uključuje ponovno oživljavanje igre i neovisnosti, ponovno uspostavljanje granica oko upotrebe tehnologije i ponovno osmišljavanje obrazovnih okruženja za poticanje angažmana i otpornosti u stvarnom svijetu.
Dok Generacija Z nastavlja krojiti svoje mjesto u svijetu, uvidi iz Haidtova rada služe kao ključni kompas. Razumijevanje temeljnih čimbenika koji oblikuju psihu i ponašanje ove generacije imperativ je za stvaranje budućnosti rada koji je uključiv, pruža podršku i bez presedana se prilagođava izazovima s kojima se suočavaju.
Predstojeći zadatak nije samo prilagoditi Generaciju Z radnoj snazi, već se aktivno uključiti u preoblikovanje društvenih normi i tehnoloških sučelja kako bi se njegovali zdraviji, robusniji razvojni putovi za sve buduće generacije.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: Financa.ba (prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak)
