Početak 2023. godine donio je veliki entuzijazam. Ipak, izgledno je da ovo neće biti godina kakvu je većina očekivala. U prvoj polovini godine učvrstila su se neka od uvjerenja:
- inflacija se neće spontano i bezbolno vratiti na ciljanih 2% u razvijenim zemljama;
- potezi središnjih banaka do kraja godine neće se puno razlikovati od njihovih sadašnjih poteza;
- jednostavno ukidanje zdravstvenih ograničenja neće omogućiti Kini da igra ulogu saveznika u globalnom gospodarstvu.
Tržište je zaboravilo na dvije bitne činjenice koje su također došle do izražaja. Pristup obilnoj, jeftinoj energiji koji ostaje ključan za funkcioniranje globalnog gospodarskog sustava. Monetarna politika ima izravnije učinke na vrednovanje imovine i financijsku stabilnost nego na maloprodajne cijene.
Gospodarski izgledi i dalje su usko povezani s inflatornim kretanjima i odgovorom središnjih banaka.Prognoze su podložne nizu negativnih rizika, uključujući opskrbu energijom i kreditima, piše svijetosiguranja.
U tom kontekstu, Coface je korigirao ocjene svojih procjena po zemljama, podigao je 13 i smanjio 2, te je napravio 26 promjena sektorskih rejtinga (13 reklasifikacija i 13 snižavanja). Oni naglašavaju značajno poboljšanje izgleda, ali okruženje ostaje vrlo izazovno i neizvjesno.
Globalna ekonomija otporna, ali izgledi turobni
Podaci o rastu s početka godine za glavna gospodarstva potvrdili su da se osjećaj recesije zasad povukao (osim u Njemačkoj). Nekoliko je razloga za to. Prvo, Europa je uspjela izbjeći prekid opskrbe energijom. Drugo, otpornost gospodarstva je proizašla iz porasta potrošnje u Sjevernoj Americi i Kini. Konačno, gospodarstva u razvoju također su potvrdila svoju otpornost. Zbog svega navedenog, prognozu rasta globalnog gospodarstva u 2023. povisili su na 2,2%.
Ovi različiti čimbenici odražavaju se u našim procjenama za zemlje. 13 je povećanja rejtinga, koja se uglavnom odnose na zemlje u razvoju. 7 od 13 podignutih ocjena sektora odnosi se na prometni sektor, koji ima koristi od porasta turizma i popuštanja napetosti u opskrbnim lancima.
Unatoč tome, gospodarski izgledi i dalje su loši i za 2023. i za kasnije, osobito u razvijenim gospodarstvima. Prognoza rasta od 2,3% za 2024.godinu sugerira da se globalni rast vjerojatno neće značajno oporaviti. Stagnacija globalnog gospodarstva nastavit će se, uz nastavak slabosti u SAD-u, stidljiv oporavak u Europi i manji rast standarda prije pandemije u Kini.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... trenutno u padu
Visoki rizik od inflacije i dalje je na popisu glavnih rizika za nadolazeće mjesece. Budući da posljedice sukoba u Ukrajini na cijene energije blijede u većini gospodarstava, potvrđen je “mehanički” pad inflacije u prvoj polovici godine. S druge strane, potvrđeni su i signali o ukorijenjenoj inflaciji. Pri tome se temeljna inflacija stabilizirala na visokim razinama u Eurozoni, UK-u i SAD-u.
I dalje su mogući ponovni inflatorni pritisci. Oporavak Kine još nije dosegao svoj puni potencijal i vjerojatno će izvršiti pritisak na opskrbu plinom. U međuvremenu, tržište nafte je zategnutije nakon najava OPEC+ o smanjenju proizvodnje. Organizacija je povukla s tržišta ekvivalent od oko 3,7% globalne potražnje. Za sada prognoza godišnjeg prosjeka ostaje na oko 90 USD/barelu.
Osim cijena energenata, vrijedi pratiti i poljoprivredne proizvode. Iako se njihov pad posljednjih mjeseci nije nužno prenio na potrošačke cijene, već se pojavljuju novi rizici rasta. Uz rusko-ukrajinski sukob, koji će nastaviti vršiti pritisak, od druge polovice 2023. izgledan je i klimatski fenomen El Niño. Mogao bi utjecati na proizvodnju i cijene u razdoblju 2023.-24., s višim temperaturama i intenzivnim nedostatkom vode u nekim dijelovima svijeta.
Pooštreni uvjeti kreditiranja
Učinci monetarnog pooštravanja na inflaciju posljednjih mjeseci tek će se uvelike vidjeti. Osobito u pogledu cijena usluga. One još uvijek rastu na razinama koje su teško kompatibilne s ciljanom inflacijom od 2%. Ipak, neke od glavnih središnjih banaka odlučile su pauzirati dizanje stopa, počevši od Bank of Canada, Reserve Bank of Australia i FED-a. Suprotno tome, Bank of England će vjerojatno ponovno podići svoju stopu, a i ECB će biti prisiljena povisiti je na sljedećim sastancima.
Pauze u povećanju stopa trebale bi omogućiti procjenu učinka radnji poduzetih tijekom prošle godine. Turbulencije u bankarskom sektoru mogu pobuditi zabrinutost oko kreditne stiske, koja je već vidljiva. Usporavanje novih zajmova kućanstvima i poduzećima, koje povlači domaću potražnju, gospodarsku aktivnost i, u konačnici, inflaciju, također govori u prilog opreznom stavu središnjih banaka.
U nadolazećim mjesecima poduzeća će se morati suočiti s nepovoljnim okruženjem viših cijena i strožih kreditnih uvjeta, kao i slabom domaćom potražnjom. Osim toga, nakon ukupnog povećanja marži u 2022., poduzeća će vjerojatno doživjeti pad svoje operativne profitabilnosti pod kombiniranim učincima postupnog pada temeljne inflacije i rastućih jediničnih troškova rada. Nagli porast broja insolventnosti poduzeća od početka godine u većini naprednih gospodarstava vjerojatno će se nastaviti, pa čak i intenzivirati, u nadolazećim mjesecima.
Gospodarstva u razvoju i dalje će biti ranjiva ali će nastaviti pokretati globalni rast
Napredna gospodarstva zabilježit će pad rasta 2024. Ipak, zemlje u nastajanju bi trebale ubrzati s rastom od 3,9%, svoju najsnažniju ekspanziju od 2018. Glavni čimbenik bit će postupni oporavak kineskog gospodarstva, što će pogodovati izvoznicima roba. Drugi čimbenik je pauza u FED-ovom monetarnom ciklusu stezanja.
Coface stoga povećava ocjene za zemlje izvoznice energije kao što su Saudijska Arabija, Katar, Nigerija i Kazahstan. U međuvremenu, Malazija i Filipini, koji će imati koristi od priljeva kineskih turista, vraćaju se svojim procjenama prije pandemije. Međutim, pooštravanje globalnih uvjeta financiranja dovelo je mnoge zemlje u opasnost od neispunjavanja obveza. Egipat je dobio sniženu ocjenu u 2022., a Gana u veljači. Na isti način, u ovom kvartalu sniženi su rejtinzi Kenije i Bolivije.
